Cijene osnovnih životnih namirnica u BiH vrtoglavo su narasle u posljednjih nekoliko mjeseci, što za građane u teškoj, kako epidemiološkoj, tako i ekonomskoj situaciji, predstavlja dodatni udar na i onako tanak džep.
Brašno, ulje, pileće meso, jaja, ali i gorivo, samo su neki od proizvoda koje građani svakodnevno koriste, a čija cijena posljednjih mjeseci bilježi rast.
Kako ističu sagovornici "Nezavisnih novina", razlog za to je u prvom redu rast nabavnih cijena u periodu pandemije virusa korona, kao i porast cijene goriva, ali da problem predstavlja i to što država trenutno ne raspolaže mehanizmima da rast cijena zaustavi.
Kada uzmemo u obzir da je krajem prošle godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plata bila 956 KM, a sindikalna potrošačka korpa za januar 2021. godine iznosila 2.044, jasno je da građani zbog rasta cijena jedva spajaju kraj s krajem.
Prema mišljenju Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, ne postoje opravdani razlozi za povećanje cijena bilo kakvih usluga ili proizvoda, te su pozvali sve nositelje vlasti da iskoriste svoja ovlaštenja kako bi u saradnji s međunarodnim finansijskim institucijama pronašli modalitete rasta ličnih primanja koja bi mogla pratiti i povećanje cijena proizvoda i usluga.
Da je poskupljenje vidljivo u svakom marketu u BiH, potvrdila nam je i Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona, koja ističe da je cijena jestivog ulja skoro bila 1,8 KM, a sada iznosi oko 2,5 KM.
"Došlo je do povećanja cijena i tu se ne može nešto puno učiniti, ne može se zaustaviti njihov rast i one se ne mogu vratiti na neki raniji nivo, kao što je to učinjeno u martu prošle godine kada je bilo proglašeno opšte stanje epidemije", rekla je Bulićeva za "Nezavisne".
Dodala je da država, da bi to uradila, mora na sebe preuzeti odgovornost da će nadoknaditi štetu privrednicima i uvoznicima, koji sada zbog pandemije virusa korona plaćaju veću cijenu robe koja se uvozi u BiH.
Navela je da zbog ovoga najviše trpe potrošači, prije svega oni koji žive na minimalcu, kao i oni koji su ostali bez posla, a nerijetko u vrijeme pandemije dešava se da su i oba člana iste porodice izgubila posao.
Istakla je da se nadaju da će doći do pada cijena na nižem konkurentskom nivou, jer je to roba koja treba da se izvuče iz skladišta do kraja marta ili početka aprila.
Ona je dodala da u periodu pandemije jedino nije poskupjela roba kao što su namještaj, obuća i garderoba, jer su to proizvodi koje građani u ovom periodu nisu kupovali i njihovu nabavku i dalje ostavljaju za neka druga, bolja vremena nakon pandemije.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, navela je za "Nezavisne" da je suštinski došlo do porasta nabavne cijene ovih proizvoda, te da trgovci poskupljenja u trgovinama pravdaju upravo poskupljenjem u nabavi, te da to ipak nije opravdanje za ovako drastičan rast, koji je počeo kada je gorivo poskupjelo.
Dodala je da smo svjedoci da je cijena goriva do prije nekoliko mjeseci bila oko 1,6 KM, a da je sada cijena oko dvije KM, te da to predstavlja jedan od uzroka rasta i drugih cijena.
"Prošle godine, kada je na snazi bila mjera Vlade RS da nema marži na osnovne životne namirnice, padom cijena goriva nisu pale cijene ovih namirnica", rekla je Marićeva.
Potrošače, prema njenim riječima, najviše brine rast cijena žitarica, jer, kako ističe, u našem narodu je još uvriježeno mišljenje da "dok ima hljeba u kući, nekako će se preživjeti".
Rast cijena brašna, kako tvrde mlinari i pekari, ne bi trebalo da dovede do poskupljenja pekarskih proizvoda, a Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, kazao je za "Nezavisne" da mlinari očekuju i dodatno poskupljenje brašna, ali da cijene pekarskih proizvoda neće dizati, jer se građani nalaze u nezavidnoj poziciji.
"Očekujemo rast od oko dva do tri feninga, ali takođe smatramo da će za oko dva mjeseca doći i do stagnacije cijena, mada je još rano prognozirati", rekao je Pelemiš.
Dodao je da je i ranije u periodu januar - februar bio zabilježen rast cijena brašna, ali da se trend rasta sada iznenađujuće nastavio.
"Zanimljivo je da je u Rusiji i Ukrajini, koje su najveće izvoznice pšenice, na primjer uvedena taksa na izvoz pšenice od nekih 25 evra po toni", kazao je Pelemiš.
U Ministarstvu trgovine i turizma RS su za "Nezavisne" potvrdili da je, prema podacima kojima raspolažu, do poskupljenja povrća, brašna i ulja došlo već u januaru ove godine, te da je razlog za to rast berzanskih cijena pšenice, suncokreta i šećera na svjetskom tržištu zbog lošijih prinosa.
Naveli su da na prodajnu cijenu svake robe utiče nabavna cijena robe i marža, koju svaki trgovac zaračunava na nabavnu cijenu, te su pojasnili da je Uredba o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena na području Srpske koju je Republički štab za vanredne situacije donio u martu 2020. godine na snazi bila dok se situacija na tržištu nije normalizovala, te je nakon toga ukinuta.
Biznis.ba / NN
