Tokom manifestacije "Dani Bosanskohercegovačko-Američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS) u BiH", predstavljeno je 25 godina uspješnog djelovanja Bosanskohercegovačkog Komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) i idejno rješenje za uspostavu tehničkog muzeja u Sarajevu.
Predsjednik BH Komiteta CIGRE Edhem Bičakčić je podsjetio na osnivanje te organizacije augusta ratne 1992. godine i na njen prijem u članstvo istoimene međunarodne organizacije sa sjedištem u Parizu 1993.
Govoreći o bosanskohercegovačkom elektroenergetskom sistemu od posljednjeg rata naovamo, on je podsjetio i na izgradnju prve elektrane u Bosni i Hercegovini u Zenici davne 1888. godine i prve javne elektrane u Bosni i Hercegovini 1895. u Sarajevu.
Eelektroenergetski sistem pretrpio je razaranja i štete u periodu posljednjeg rata 1992-1995., a obnova je uslijedila već po potpisivanju Dejtonskog sporazuma, krajem 1996., kada su eliminisane redukcije u snabdijevanju strujom i uslijedia obnova cijele elektroenergetske mreže s prijaratnim 'kosturom' dograđenim novim dionicama.
Danas su jake konekcijske veze uspostavljene s okolnim zemljama Hrvatskom i Crnom Gorom, a bit će ojačane i sa Srbijom, kazao je Bičakčić.
Pred Međunarodnim vijećem za velike električne sisteme (CIGRE), osnovanim 1921. godine u Parizu, izazovi se danas odnose između ostalog na obnovljive izvore energije, veće okolinske zahtjeve, arhitekturu mreže, održavanje postojećih sistema, prijenos velikih snaga energije na velike udaljenosti.
BH Komitet CIGRE je, po Bičakčićevim riječima, najveća profesionalna nevladina, samostalna i dobrovoljna organizacija u Bosni i Hercegovini.
Organizirala je 13 savjetovanja na kojima je objavljeno 1.550 stručnih i naučnih radova, šest međunarodnih skupova, 30 raznih okruglih stolova ili stručnih predavanja.
Globalna strategija CIGRE do 2035. godine vezana je, među drugim brojnim elementima, za održavanje postojeće infrastrukture i razvoj održivih izvora energije.
Govoreći o budućnosti bosanskohercegovačke elektroenergetike, Bičakčić je kazao da okvirna strategija energetske politike treba da bude usklađena sa strategijom Evropske unije imajući u vidu domaće resurse. Naveo je da evropska energetska politika stimulira politiku dekarbonizacije i proizvodnju 'čiste' energije prvenstveno iz obnovljivih izvora.
Izgradnja termoenergetskih blokova po novim tehnologijama kao zamjena sadašnjim, tehnološki zastarjelim postrojenjima, bit će, po Bičakčićevim riječima, "naš put u dekarbonizaciju".
U tom kontekstu je govorio o namjeravanoj gradnji Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, pretpostavkama u BiH za veće otvaranje vjetroelektrana jer su prvi izgrađeni objekti te vrste pokazali resursne mogućnosti, kao i o mogućnostima korišćenja solarne energije u čiji sve značajniji udio vjeruje.
Bičakčić je kao veliki potencijal energije iz obnovljivih izvora naveo potom vodno bogatstvo Bosne i Hercegovine na koje apsolutno treba računati. U tom kontekstu je spomenuo rijeke Bosnu i donji tok Drine, napominjući da se već izgrađeni hidroenergetski objekti na rijeci Prači mogu tretirati kao velike elektrane.
Zasebnu cjelinu u ovom izlaganju Bičakčić je posvetio izgradnji Bloka 7 u Termoelektrani Tuzla rekavši da su neki od argumenata za taj poduhvat gašenje postojećih, tehnološki zastarjelih blokova i usklađenost s najstrožijim zahtjevima za smanjenje emisije zagađujućih materija. Bičakčić također napominje da će na sadašnjem Bloku 6, koji će jedini ostati, biti urađen projekat odsumporavanja.
Projekat gradnje Bloka 7 je nužan za uspješnu tranziciju energetskog sektora ka dominantnom korišćenju obnovljivih izvora energije, zaključio je Edhem Bičakčić.
Predsjednik Nadzornog odbora BH Komiteta CIGRE Irfan Durmić govorio je na današnjem skupu o projektu druge vrste, ideji o osnivanju tehničkog muzeja u Sarajevu, potekloj 1993. godine od grupe inženjera u Elektroprivredi BiH.
Napominjući da je Bosna i Hercegovina jedina među evropskim zemljama bez muzeja te vrste, Durmić je naveo da bi realizacija projekta bila po uzoru na velike naučno-tehničke muzeje u svijetu.
Bila bi to ustanova općeg tipa koja bi pratila razvoj i historiju više tehničkih oblasti i za početak bi sadržavala zbirke iz elektrotehnike, saobraćaja i komunalne infrastrukture.
Dokazi o elektrotehnici BiH, električnom tramvaju na primjer, vododvodnim i kanalizacionim postrojenjima postoje, ali do danas nisu skupljeni, odnosno sistematizirani na jednom mjestu, naveo je Durmić podsjećajući da je uporedo s električnom rasvjetom u Sarajevu, 1. maja 1895. godine počeo da saobraća prvi električni tramvaj zamijenivši prethodnika s konjskom vučom.
Tehnički muzej bi bio smješten u kompleksu postojećeg devastiranog objekta prve električne centrale u Sarajevu na Marindvoru, čije upotrebljive i vrijedne resurse treba sačuvati.
Objekat bi imao 6.500 kvadratnih metara prostora i 1.500 kvadrata zemljišta.
Depadans muzeja bi bio objekat male hidroelektrane Hrid izgrađene na cjevovodu Prača - Bistrica, pušten u pogon 1917. godine. Durmić tvrdi da su neka od postrojenja te elektrane i danas u dobrom stanju.
Dosad je prikupljeno više od 200 eksponata za budući muzej, kao i sredstava korišćenih prilikom Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, kazao je Durmić i dodao da će BH Komitet CIGRE snažno promovirati ideju o uspostavi tehničkog muzeja i tražiti javnu suradnju za realizaciju projekta.
Podršku je izrazila Bosanskohercegovačko-Američka akademija umjetnosti i nauka, a poseban interes iskazale su i nadležne institucije vlasti te Elektroprivreda BiH, zaključio je ovaj veliki zagovornik uspostave te ustanove.
Biznis.ba / FENA
