Proizvodnja kornišona na području Unsko-sanskog kantona podbacila je ove godine, pa je proizvedeno oko 2.500 tona ove kulture, što je duplo manje od planiranih količina.
Iz Poljoprivrednog zavoda USK kažu kako su tome doprinijeli loši vremenski uslovi u periodu kada su se formirali i rasli plodovi, kao i bolesti koje su napale ovu kulturu.
Elvis Velić, direktor Poljoprivredne zadruge "Agro" iz Velike Kladuše, koja je jedan od većih otkupljivača kornišona na području USK, kaže kako su očekivali mnogo veće prinose.
"U posljednjih deset godina ova je bila možda i najteža kada je riječ o proizvodnji kornišona. Bilo je dosta kiše i vlažnog vremena, usljed čega je došlo do pojave i razvoja parazita, što je proizvođačima stvorilo velike probleme", kaže Velić.
On dodaje kako je potražnja ove godine bila izuzetno velika i da su sve što su otkupili uspjeli plasirati na tržište Evropske unije.
"Ono što raduje jeste da se proizvodnja stabilizovala i da je velika potražnja za kornišonima. Otkupna cijena iznosi 1,3 marke po kilogramu i primjetno je da se sve veći broj poljopivrednih proizvođača odlučuje podići zasade, tako da je to danas jedna od profitabilnijih kultura na ovim prostorima. Na području Unsko-sanskog kantona postoji duga tradicija uzgoja kornišona, koji je po svom kvalitetu vrhunski i još samo da nas vremenske prilike posluže u godinama koje slijede", rekao je Velić.
Dodaje kako su ove godine sklopili ugovore s 250 kooperanata, dok su prošle godine ovu kulturu otkupljivali od 145 proizvođača.
Zbog brojnih problema u proteklim godinama, proizvođači i izvoznici kornišona u Unsko-sanskom kantonu bili su dovedeni u veoma težak položaj, a stotine tona krastavaca završavalo je u smeću, da bi prošla godina donijela stabilizaciju ove vrste proizvodnje.
Biznis.ba / NN
