Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, ističe za "Nezavisne" da su poljoprivrednici u iščekivanju isplate subvencija za prošlu godinu, kako bi početkom aprila mogli da počnu sa sjetvom.
"Trenutno imamo više različitih aktivnosti, odnosno u toku je prezentacija sjemenskih kuća, odnosno predstavljanje raspoloživih sjemena za sjetvu koja nam predstoji", kazao je Marinković.
Kako je dodao, voćari u Srpskoj orezuju voće i pripremaju ga za početak sezone, dok su povrtari odavno već ušli u proizvodnju ranog zasada.
"Ove godine očekujemo nešto niže cijene repromaterijala u odnosu na prethodnu godinu", kazao je Marinković.
Kako je rekao, klima se promijenila, te se više sa sigurnošću ne može potvrditi kada će tačno biti početak sjetve.
"Više nemamo kalendarskog okvira jer se klima promijenila. Pravilo je do sada bilo da kada se zemljište na dubini od osam do deset centimetara zagrije do 12 stepeni, onda može početi proljećna sjetva za kukuruz, suncokret i soju, kada su u pitanju proljećni uslovi", kazao je Marinković.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kazao je za "Nezavisne novine" da su trenutni vremenski uslovi veoma povoljni te, kako je dodao, ako se nastavi ovako možemo očekivati povoljno vrijeme za sjetvu.
"Vremenski uslovi nisu tako loši, ako se nastavi ovakvo vrijeme onda ćemo imati dovoljno vlage, što će dobro doći za sjetvu. Ako ide svojim redom, onda će i sjetva ići po planu. Početak iste očekujemo u aprilu", kazao je Bićo.
Kako je rekao, u Federaciji i ove godine ostaju iste površine po zasadima kao i prethodne.
"Ništa se neće mijenjati u odnosu na prethodnu godinu, u Federaciji će biti zasijane iste površine, ali i iste ratarske kulture. Mi se nadamo da će sjetva početi početkom aprila, odnosno zavisi sve od dijela u kojem se sjetva vrši", kazao je Bićo.
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kazao je da poljoprivrednici još nisu sigurani da li će početak sjetve biti u martu ili aprilu.
"Mi u Semberiji pod kukuruzom inače zasijemo oko 20.000 hektara, što je najviše u BiH", kazao je Bakajlić.
Kako je rekao, poljoprivrednici su nezadovoljni jer još nisu isplaćeni podsticaji za prošlu godinu.
"Ljudi jednostavno gledaju kalkulator, odnosno šta je njima isplatnije. Ono što je olakšavajuća okolnost jeste da su cijene repromaterijala nešto manje u odnosu na prethodnu godinu", kazao je Bakajlić, pišu Nezavisne.
