Zahvaljujući redovnom radu uz podršku USAID/Sweden FARMA II projekta, ali i dobroj saradnji s predstavnicima nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, mogu se pohvaliti i značajnim rezultatima na putu osiguravanja boljeg položaja peradara na domaćem i evropskom tržištu.
Nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju dogodila se značajna stagnacija i zatvaranje tržišta susjedne zemlje za proizvode od pilećeg mesa. Prvi korak ka rješavanju ovog pitanja dogodio se 2012. godine kada BiH podnosi zahtjev Agenciji za sigurnost hrane Evropske unije za odobrenje izvoza pilećeg mesa u EU. Edin Jabandžić, predsjedavajući Koordinacionog tijela peradara/živinara BiH nam pojašnjava dugu historiju borbe za izlazak na EU tržište.
"Iste godine Komisija je poslala svoje eksperte koji nakon kontrole konstatuju da stanje u peradarstvu BiH nije na zadovoljavajućem nivou te da izvoz na tržište EU ne može biti odobren. Kao glavnu zamjerku navode nedostatke u sistemu praćenja i kontrole sigurnosti hrane te neposjedovanju jedinstvene adrese na nivou BiH na koju se mogu obratiti u slučaju određenih problema i redovnih praćenja stanja", pojašnjava Jabandžić.
Od 2012. godine BiH intenzivno radi na ispunjavanju uslova, među kojima je formiranje Veterinarske inspekcije na državnom nivou, monitoring zaraznih bolesti i zoonoza, edukacija farmera i ispunjavanje zadatih uslova klaonica od inspekcije.
"Inspekcija ponovo dolazi u posjetu u drugoj polovini 2017. godine gdje konstatuju da je urađen veliki napredak po pitanju datih obaveza, ali šalju i dodatnu kontrolu u maju 2018 godine koja još jednom izvršava kontrolu činjeničnog stanja. Nakon što taj nalaz dolazi pozitivan bilo je jasno da će BiH dobiti zeleno svijetlo za izvoz pilećeg mesa na tržište EU. To se i dešava početkom 2019 godine, a od danas i prvi kamioni treba da se zapute ka zemljama EU", dodaje Jabandžić.
Da bi dobila dozvolu za izvoz, preduzeća koja nisu bila predmet kontrole komisije iz EU, prije svega moraju podnijeti zahtjev Uredu za veterinarstvo BiH. Po prijemu zahtjeva Ured za veterinarstvo je dužan da izvrši kontrolu subjekta i da izda upute i instrukcije za otklanjanje nedostataka ukoliko ih ima. Nakon toga Ured za veterinarstvo odobrava objekat, a komisija iz EU u prvoj sljedećoj posjeti vrši kontrolu. Dakle, u praksi 'odobrenje' EU znači povjeravanje nadležnim institucijama države koja je predmet odobrenja obaveze kontrole domaćih proizvođača. Nakon odobrenja za izvoz pilećeg mesa, posljednje odluke iz Brisela donose i pozitivne vijesti za prerađevine.
"Prerađeni proizvodi u odnosu na svježe pileće meso imaju mogućnost za većim širenjem tržišta zbog transportne ambalaže, načina transporta i samog roka trajanja proizvoda. Zemlje Skandinavije su prostor gdje bi trebalo doći do veće prodaje prerađevina. Mi smo povećali proizvodnju za 15%, a svakako indirektno imate reuzltate u kompletnom lancu proizovdnje. Naša firma je još ranije počela pripreme za izvoz, zbog čega je u završnoj fazi i novi pogon za trajni panirani program proizvoda. Ti proizvodi će najvećim dijelom biti plasirani na tržište EU", dodaje Jabandžić, koji je i direktor kompaniej Madi iz Tešnja.
Međutim, Jabandžić upozorava da uz ove dobre vijesti za izvoz, stižu i izazovi na domaćem tržištu.
"Dozvolom za izvoz na tržište EU mi smo primorani da liberalizujemo i tržište BiH. Sigurno je da će veliki evropski proizvođači željeti da se pojave i uzmu učešće na našem tržištu . Nažalost, mislim da će to negativno uticati na naše domaće proizvođače ali to je nešto na šta mi ne možemo uticati nego kupac ima tu snagu da izborom na polici daje prioritet našim domaćim proizvodima. Idemo raditi i nametnuti se kvalitetom svojih proizvoda", zaključuje Jabandžić, prenosi Klix.
Biznis.ba
