Brojna su pitanja s kojima se susreću poljoprivrednici širom Bosne i Hercegovine, od toga da njihovi proizvodi nisu konkurentni na tržištu do toga da zbog nepostojanja uspostavljene IPARD strukture ne mogu povlačiti sredstva zbog čega se nemali broj njih odlučuje na zatvaranje svojih gazdinstva.
Neka od pitanja u nadležnosti su entitetskih institucija, ali postoje i one za koje bi se trebale pobrinuti državne institucije kako bi im olakšali poslovanje i zadržali farmere na njihovim poljoprivrednim gazdinstvima.
Istaknuto je to tokom ovosedmične sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine kada su državni poslanici raspravljali o godišnjim izvještajima iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja BiH za 2017. i 2018. godinu.
Poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Dragan Mektić na početku rasprave problematizirao je činjenicu da poslanici u 2020. godini raspravljaju o već zastarjelim izvještajima te da ne mogu adekvatno govoriti o trenutnoj situaciji u tim oblastima.
S njim se složio i poslanik Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) Jasmin Emrić koji je također kazao da je takva situacija neprimjerena, a posebno jer, kazao je, postoji deklarativna saglasnost svih političkih partija da podržavaju razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj.
Međutim, Emrić tvrdi da izvještaji pokazuju da, iako entiteti izdvajaju sredstva za poticaje poljoprivredne proizvodnje, ta sredstava su još uvijek nedostatna te smatra da je potrebno nastaviti zagovarati povećanje budžetskih izdvajanja za tu namjenu.
- Mnogi bh. građani koji su se bavili upravo poljoprivredom napuštaju BiH, a da smo ranije prepoznali važnost razvoja sela vjerujem da bi veliki broj njih ostao na selu. Trend odlaska sada je sve veći jer su farmeri suočeni s teškom situacijom na tržištu te sve više razmišljaju o zatvaranju poljoprivrednih gazdinstava ili smanjenju obima proizvodnje - dodao je Emrić.
Mišljenja je da nadležne institucije državnog nivoa nisu uradile ono što je trebao i što je bila njihova obaveza kao što je pitanje uspostave IPARD operativnih struktura, na šta je Emrić i ranije ukazivao.
Neshvatljivo je, dodaje, da već godinama nije uspostavljena Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoj čime bi se omogućio pristup sredstvima IPARD-a koji su upravo njima namijenjeni da bi bili konkurentni.
- Bh. farmeri nisu pripremljeni za Evropsku uniju, 10 godina nismo u stanju da uspostavimo agenciju i usvojimo IPARD-a operativne strukture zbog čega oni ne mogu pristupiti milionima eura na godišnjem nivou - kaže Emrić i dodaje da nadležni na državnom nivou bar tako trebaju pokazati da razumiju njihove potrebe jer se na ovakav način ne pokazuje zainteresiranost za rješenje njihovih problema.
Poslanik Emrić predložio je da se Vijeće ministara zaključkom zaduži da sazove sastanak s entitetskim predstavnicima i usglase uspostavu modela IPARD operativne strukture BiH, što su poslanici podržali.
Poslanik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Nikola Lovrinović predložio je da se na taj sastanak pozovu i predstavnici kantonalnih nadležnih institucija zbog podijeljenih nadležnosti u toj oblasti.
Državni poslanik predložio je još jedan zaključak kojim bi se zadužilo Vijeće ministara da se u roku od 90 dana analiziraju mogućnosti i predloži model uspostave fonda za podršku farmerima i poljoprivrednicima, ali poslanici nisu podržali taj Emrićev zaključak.
Tokom rasprave pojedini poslanici ukazali su da izvještaji u stanju poljoprivrede ne odražavaju činjenično stanje te su pozvali sačinioca izvještaja da to korigira.
Kako bi se osiguralo lakše poslovanje poljoprivrednicima, poslanica Nezavisnog bloka Aida Baručija zatražila je uspostavu sistema kojim će se odrediti najniža zagarantirana otkupna cijena proizvoda posebno kada su pitanju proizvodi koji se primarno izvoze iz BiH.
Ocijenila je da bi na taj način poljoprivrednici mogli planirati svoja ulaganja i bila bi zaštićeni od negativnog uticaja pojedinih otkupljivača.
Za primjer je navela situaciju s malinama kada su zbog nezaštićenosti i nepostojanja takvog vida osiguranja propale kao šansa za razvoj na selu onima koji su živjeli upravo od tog proizvoda.
Međutim taj njen prijedlog nije dobio potrebnu većinu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Biznis.ba / FENA
