„Naročito su u problemu oni građani koji su zaduženi po promjenjivim kamatnim stopama, oni koji su potpisali fiksne kamatne stope oni nisu ugroženi, njima je ista kamata. Građani koji imaju kredite sa promjenjivim kamatnim stopama srešće se sa usklađivanjem i povećanjem kamatnih stopa“, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.
Evropska centralna banka prošli mjesec je ponovo podigla referentnu kamatnu stopu. Posljedica ovakvog poteza je smanjenje inflacije, ali će istovremeo uticati na potrošnju i smanjiti ulaganja.
Problem koji muči kako domaću tako i svjetsku ekonomiju je inflacija. Jedan od načina da se inflacija smanji je podizanje kamatne stope. Međutim, to s druge strane za posljedicu može imati skuplje kredite i nove probleme za građane.
„Naročito su u problemu oni građani koji su zaduženi po promjenjivim kamatnim stopama, oni koji su potpisali fiksne kamatne stope oni nisu ugroženi, njima je ista kamata. Građani koji imaju kredite sa promjenjivim kamatnim stopama srešće se sa usklađivanjem i povećanjem kamatnih stopa“, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.
Rast kamatnih stopa dovodi i do smanjenja privredne aktivnosti, do puta u recesiju. A kaiš stežu i građani.
"I građani se suzdržavaju od potrošnje, zbog neizvjesnosti i pada kupovne moći. Ako plate ne prate rast inflacije, građani imaju puno manje diskrecionog dohotka, koji je namijenjen kulturi, odmoru ili odjeći.
Samim tim manja je prodaja i to utiče na pad prometa i poreske prihode" navodi Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske.
Što se tiče poslovanja naših banaka, Mirjana Orašanin tvrdi da su one ipak stabilne, te da propast američke i švajcarske banke, nije dovela do poremećaja na našem finansijskom tržištu.
„Razlog je što je struktura u našim bankama drugačija. Radi se o depozitima stanovništva iz kojih se finansiraju krediti stanovništva, pa one nisu pod uticajem tih promjena koje dolaze s polja. Sa druge strane, Agencija za bankarstvo je dala izjavu da će povećanje kamatnih stopa ići na teret profitabilnosti banka, a u korist kreditne aktivnosti“, tvrdi Orašanin.
O padu privredne aktivnosti govori i povećanje depozita. To znači da povjerenje u banke raste, ali i da građani manje investiraju, ističe Orašanin.
(Biznis.ba)
