Razdvajanje proizvoda biljnog i životinjskog porijekla – zaštita potrošača i EU standardi
Kada su proizvodi jasno označeni i pravilno razdvojeni, smanjuje se rizik od zabune, pogrešne kupovine i potencijalnih zdravstvenih posljedica, naročito kod osjetljivih grupa potrošača, kao što su osobe sa intolerancijom na laktozu, alergijama ili posebnim prehrambenim režimima. Često se na policama trgovina mogu pronaći proizvodi biljnog porijekla poput “putera”, “mliječnih napitaka”, “kajmaka” pa čak i “mlijeka”. Osim rizika obmane, tu je i pitanje nelojalne konkurencije jer biljni proizvodi ne podliježu identičnim proizvodnim standardima kao mliječni.
Komora aktivno učestvuje u tom procesu kroz iniciranje stručnog dijaloga između proizvođača, trgovaca i nadležnih institucija, praćenje EU regulative te davanje preporuka za unapređenje domaćih propisa i njihove primjene u praksi.
- Osnovni cilj inicijative harmonizacije propisa jeste unapređenje zaštite potrošača kroz jasno i nedvosmisleno označavanje, kao i fizičko razdvajanje proizvoda biljnog i životinjskog porijekla u maloprodaji, uz istovremeno jačanje tržišne transparentnosti i usklađivanje domaće prakse sa standardima Evropske unije. Usklađivanje domaće prakse sa standardima Evropske unije, posebno u oblasti informisanja potrošača o hrani, ima za cilj jačanje povjerenja kupaca u tržište i maloprodajni sektor – rekali su za Fenu iz VTKBiH.
U Bosni i Hercegovini postoje propisi koji regulišu označavanje i informisanje potrošača o hrani, prije svega Pravilnik o informisanju potrošača o hrani, koji je u velikoj mjeri usklađen sa pravnom stečevinom Evropske unije. Ti propisi jasno uređuju obavezu tačnog deklarisanja proizvoda i zabranu obmanjujućih naziva. Međutim, domaći propisi trenutno ne sadrže izričitu obavezu fizičkog razdvajanja proizvoda biljnog i životinjskog porijekla na policama, što u praksi dovodi do nedosljedne primjene i konfuzije kod potrošača. Na inicijativu Komore, Agencija za sigurnost hrane BiH je pustila u proceduru Nacrt pravilnika o dodatnim zahtjevima za označavanje i stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže palmino ulje, palminu mast i druga biljna ulja i masti, koji uređuje oblast posebnog deklarisanja spomenutih proizvoda.
VTKBiH prepoznaje i izazove s kojima se suočavaju mali i srednji trgovci – ograničen prodajni prostor, dodatni troškovi i nedostatak jasnih obavezujućih smjernica. Rješenje vidi u edukaciji, izradi preporuka i postepenom uvođenju prakse razdvajanja proizvoda na način koji je održiv i prilagođen domaćem tržištu.
- Time se ne samo štiti potrošač, već i jača konkurentnost i povjerenje u domaći maloprodajni sektor - istakli su iz VTKBiH.
