Veliki udio u blokovima za oglašavanje u medijima otpada na reklamiranje lijekova i medicinskih proizvoda, odnosno preparata koji se mogu kupiti bez recepta, a tu spadaju tzv. sumplimenti ili prehrambeni preparati koji poboljšavaju ili preveniraju opće stanje organizma, preveniraju različite bolesti. Međutim postavlja se pitanje da li su takvi preparati sigurni i učinkovi za upotrebu.
Piše: Jasna Avdibegović
Predsjednik Komore magistara farmacije Kantona Sarajevo Mirsad Šabaredžović u razgovoru za Fenu naglašava da građani ne trebaju da slušaju savjete koji se nude putem takvih reklama, te da se za bilo koji savjet pacijenti isključivo obratite kompetentim osobama ljekarima i farmaceutima koji će im preporučiti ono što je najbolje za njih.
- Svjedoci smo da su lažne reklame konstanta, ali mi u suštini nemamo organe koji će reagirati ako se radi o lažnim reklamama - upozorava Šabaredžović.
Dodaje da postoje veliki broj preperata odnosno sumplimenata koji se u reklamama nude građanima.
- Tu se radi o jednom čitavom arsenalu herbalnih, homeopatskih preparata i njihovo reklamiranje se vrši godinama, to je tzv. diktatura promocije, koja u suštini nije ništa drugo do jedna izuzetno sofisticirana propaganda, u koju su uključeni ne samo pojedinici, nego i puno kompanija, medija i gdje se u suštini uglavnom iznose neistinite tvrdnje - kazao je Šabaredžović.
Naglašava da je "najgore to što se uglavnom reklamiraju preparati koji liječe karcinom, sredstva za mršavljenje, te različiti lijekovi koji liječe različite bolesti".
- Ako na nekom preparatu stoji da liječi više bolesti onda se sigurno radi o lažnoj reklami - smatra Šabaredžović.
Po njegovim riječima, ukoliko se putem reklame tvrdi kako se radi o proizvodima na kojima su vršena određena klinička isptivanja koja dokazuju „to to i to“, onda je u suštini sigurno lažna reklama.
- To nema nikakve veze s bilo kakvom relevantnom kliničkom studijom koja to upravo dokazuje. Uglavnom se radi da je preparat mikro-biološki ispravan i to se pod tim podvede da su vršena neka ispitivanja što nema nikakve veze sa kliničkim ispitivanjem - kaže Šabaredžović.
Dodaje kada su u pitanju lijekovi koji se propisuju na recept, oni se ne reklamiraju jer je zakonom zabranjena njihova reklama.
- Mi imamo zakon o oglašavanju koji u principu skoro da niko i ne kontroliše. Faktički se Udruženje potrošača može boriti protiv toga jer se konzumentima daje lažna slika. Ali da bi vi to dokazali i da je to bilo krivično djelo, to je toliko dug put da se nikome ne isplati upuštati u takve avanture. Tako da su nažalost ljudi izloženi brutalnoj propagandi - kazao je Šabaredžović.
Govoreći o ovakvim reklama u zemljama Evropske unije, Šabaredžović kaže da su one jako fino urađene i u većini Evropskih zemalja postoji tačan kodeks kako i na koji način se nešto može reklamirati i sve ono što navedete u reklami za to morate imati, kada se radi o lijekovima ili herbalnim proizvodima, medicinsku dokumentaciju koja to i potvrđuje.
- Ne možete navesti nešto ako niste to i potvrdili različitim studijama. Kod nas ne treba ništa, nego je dovoljno da napišete reklamu, da to isproducirate preko određenog medija i ta stvar je završena - kazao je Šabaredžović.
Naglašava da "u BiH 90 posto reklama kada se radi o herbalnim, homeopatskim proizvodima su reklame koje nisu tačne, odnosno podaci koje se tamo iznose nemaju veze sa stvarnim stanjem".
- Tako da nažalost naši građani su prepušteni sami sebi da se snalaze da li da vjeruju ili da nevjeruju. Uglavnom se tu radi o relativno skupim preparatima i ljudi nažalost te preparate sve više i više kupuju - napominje on.
Šabaredžović naglašava da je pogrešno uzimati bilo koji preparat na svoju ruku. Postoje odgovarajući stručnjaci, ako se radi o tim preparatima, farmaceuti u apoteci koji imaju izuzetno dobro naobrazbu i permanentu edukaciju, koji će vam dati najbolji savjet da li i ne nešto uzimati - upozorava Šabaredžović.
Naglasio je kako građani nikada ne bi trebali da kupuju lijekove putem interneta, jer se, kako je kazao, radi o neprovjerenim, neispitanim, falsificiranim preparataima, koji ne samo da građanima neće pomoći nego mogu vrlo štetno da djeluju na njihovo zdravlje.
- Pogrešno je kupovati preparati i po preporukama komšija, prijatelja. Preparati se kupuju isključivo na bazi preporuka ljekara i farmaceuta. Ako se toga pridržavamo onda smo sigurni da ćemo dobiti preparat koji je efikasan, djelotovoran i koji će pomoći da riješimo nas problem ili da bolest preveniramo ili ublažimo ili da dođe do izliječenja - istakao je Šabaredžović.
Dodao je da se preparati - sumplimenti, dijeteteski proizvodi, vitaminskih kompeksi, sredstva za imunitet ne registriraju u Agenciji za lijekove i medicinska sredstava, odnosno ne prolaze obaveznu kontrolu u labaratoriji za ispitivanje, farmakološko-toksikološka ispitivanja i slično.
- Njih registriraju komisije, pri entitetskim ministarstvima zdravlja, bez farmakološko-toksikološka ispitivanja, bez labaratorije za ispitivanje kvaliteta lijekova - pojasnio je Šabaredžović.
Biznis.ba / FENA
