Safet Salković pet decenija druguje s pčelama: One su zlopamtila, ali i odlični meteorolozi
Zbog ovogodišnjih odličnih prinosa meda pčelari u Tuzlanskom kantonu (TK) već sada zadovoljno trljaju rukama. Kako kažu, kvalitet meda je odličan, a osim na domaćem, bit će zastupljen i na tržištu Evropske unije.
Iz Grupacije pčelara TK za Klix.ba kažu da su, za razliku od prethodnih nekoliko sezona, ove godine vremenske prilike pogodovale povećanju prihoda meda.
"U februaru i martu došlo nam je lijepo vrijeme tako da je vegetacija ranije krenula, kompletno voće je izbeharalo, što je pogodovalo razvoju pčelinjih društava. To je bio uvod u glavnu bagremovu pašu koja je počela ranije, a ukupni prihodi ovdje su znatno bolji i kvalitetniji nego prethodne godine", rekao je za Klix.ba predsjednik Grupacije pčelara TK Muradif Kalesić.
Po dobro pripremljenom i razvijenom pčelinjem društvu za ovu pašu prinosi su iznosili okvirno 20 kilograma meda, što je dvostruko više nego lani.
"Očekivali smo da će tako biti i s drugom, odnosno lipinom pašom. Međutim, u junu, kada je lipa trebala početi mediti, zadesile su nas nagle promjene vremena što je poremetilo sam proces te je ovdje zabilježen pad prihoda u određenoj mjeri, ali i dalje možemo biti zadovoljni", rekao nam je Kalesić.
Zadovoljno rukama trljaju i vlasnici tuzlanskih pčelinjih društava, što nam je potvrđeno i iz lokalnog udruženja pčelara.
Među njima je i istaknuti tuzlanski pčelar Safet Salković koji s pčelama druguje već 55 godina. Njegova predanost ovom hobiju rezultirala je odličnim kvalitetom meda, što su potvrdila i brojna priznanja za izvanredan kvalitet koja nam je ponosno pokazao.
Na početku našeg razgovora kaže nam da ga je biologija pčela posebno zaintrigirala još kao mladića.
"U mojoj porodici niko nije bio pčelar. Kao dječak sam sjedio sa starim pčelarima i to me veoma zanimalo. Ovim hobijem nekada su se bavili izuzetno uspješni ljudi u svim sferama života. Moje prve početničke košnice su propale, ali to nije umanjilo moj entuzijazam pa sam odlučio da se intenzivnije posvetim ovom hobiju", priča nam Salković koji danas u svom dvorištu u Tuzli ima skoro 60 pčelinjih društava.
Zahtjevan hobi
Kako ističe, pčelarstvo je izuzetno zahtjevan hobi kojem se konstantno mora biti posvećen. O pčelama neumorno izučava već 55 godina, a kaže nam da je riječ o opnokrilcima koji su velika zlopamtila, ali i odlični meteorolozi.
"S pčelom je potrebno postupati s velikom pažnjom i ljubavlju. Ona vam je veliko zlopamtilo pa ako se prema njoj negativno ophodite u trostrukoj mjeri će vam vratiti. S druge strane, pčela je i odličan meteorolog, tako da one u periodu kada nas očekuje lijepo vrijeme donose nektar i tad kod njih nema spavanja. Rade dan i noć, a ukoliko nam se sprema kiša, onda su izuzetno nervozne", navodi naš sagovornik koji za sve godine koje se nalazi u svijetu pčelarstva nije zapamtio bolju sezonu od ove.
Med je, navodi on, najjednostavniji i najjeftiniji proizvod koji nastaje od pčela, jer čovječanstvu nude još i polen, propolis, ali i matičnu mliječ.
"U medu imamo 350 elemenata koji su potrebni ljudskom zdravlju. Otprilike isto toliko imamo i u polenu, kao i matičnoj mliječi, dok nam propolis nudi njih 650. Sve ovo u velikoj mjeri pomaže u liječenju ljudi, što je, i sami ćemo priznati, izuzetno značajno", nastavlja Salković.
Ističe i da se kvalitetan domaći med može prepoznati na više načina.
"Prvi je da ga kupujete od poznate osobe s dugogodišnjim iskustvom. Također, pravi med, bio on kristalisan ili ne, prvo morate pomirisati, nakon toga ga kašičicom nanijeti na jezik i podignuti na nepce. Ako osjetite sitne kristale koji se lako tope, riječ je o kvalitetnom, odnosno pravom medu. S druge strane, ako su kristali izuzetno oštri te imate dojam da ste pijesak ili staklo stavili na nepce, onda je riječ o patvorenom, odnosno lažnom medu", pojašnjava Salković koji je ljubav prema pčelarstvu prenio i na svoje unuke.
Potrebna veća pomoć države
S druge strane, predsjednik Grupacije pčelara TK Muradif Kalesić smatra da će poticaji za pčelarstvo morati biti znatno uvećani kako bi bh. proizvođači mogli biti konkurentni.
Kako je naveo, u posljednjih sedam godina pčelari nisu dobili skoro ništa od poticaja Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
"Trudimo se da dobijemo pomoć od općina te kantonalnih i federalnih ministarstava koja su zadužena za pčelarstvo, ali to ide izuzetno teško. Borimo se da pčelarstvo pređe u jednu granu privrede koja bi određenom broju naših stanovnika bila profesionalno zanimanje. Željeli bismo da se određene osobe koje se nalaze na evidenciji zavoda za zapošljavanje prekvalifikuju te profesionalno počnu baviti ovim zanimanjem i od njega ostvaruju profit", kaže Kalesić.
Naglasivši da problem na bh. tržištu predstavlja i pojavljivanje uvezenog patvorenog meda, Kalesić dodaje da je pčelarima od države potrebna pomoć i u smislu lociranja kvalitetnih pčelinjih paša, jer bi na takav način tačno znali gdje da vode svoje pčele.
Pčelari tuzlanske regije smatraju da TK raspolaže znatnim prirodnim potencijalima koji bi mogli biti veoma iskorišteni.
Navode da će razvoju pčelarstva doprinijeti i izgradnja prvog pčelarskog centra, a kao odličan vid promocije svog rada vide i Međunarodni sajam meda koji će u Tuzli biti održan 7. i 8. septembra ove godine.
Tom prilikom će biti obavljena i hemijska analiza uzoraka meda, a kako nam je potvrđeno, dosad su na sajamsku adresu stigli uzorci iz 15 evropskih zemalja. Dva uzorka se očekuju i iz Sjedinjenih Američkih Država.
Biznis.ba / Klix.ba
