Šarović: Energetska strategija otvara nam vrata različitim fondovima

- Čini mi se da smo sve prepreke savladali, imamo mišljenja entiteta, usaglašavali smo detalje posljednih dana i vjerujem da do kraja augusta možemo imati strategiju koja je vrlo bitna - kazao je Šarović, navodeći da smo jedina zemlja koja nema energetsku strategiju.

Uz to, napomenuo je on, otvara nam vrata različitim EU fondovima, fondovima za zemlje zapadnog Balkana.

- Vidjeli smo kad je u pitanju Strategija ruralnog razvoja, da smo već ušli u IPA-u i svake godine možemo da povlačimo 30 miliona eura, za tri godine 90 miliona. To je isto i kada je u pitanju energetika. Odblokirali bi neke projekte koje nismo do sada mogli da realiziramo - naveo je ministar Šarović, te dodao kako misli da se stvara velika perspektiva za energetski sektor.

Upitan koliko BiH gubi zbog činjenice da nije usvojena energetska strategija, Šarović kaže da su različiti proračuni.

- Ali s obzirom na to da se o ovoj strategiji govori još od 2008. godine, unazad 10 godina, da nismo u IPA-i sve ove godine, da ni jedan projekt iz energetike nije realizovan u ovoj platformi za zapadni Balkan, ta procjena je vjerovatno samo za te  projekte oko 200 miliona eura. Druge štete koje trpi zemlja su vjerovatno i daleko veće - ocijenio je Šarović.

Govoreći o pristupanju Bosne i Hercegovine Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), naveo je da je našoj zemlji preostao samo još jedan korak, a to su bilateralni pregovori s Ruskom Federacijom, s „obzirom na to da smo bilateralne progovore završili s Ukrajinom, Brazilom, SAD-om još 2013. godine, ali smo tek nedavno i to formalizovali, potpisali u Ženevi“.

- Sa Rusijom smo vrlo blizu. Mislim da bi se taj  momenat desio ukoliko bi uskoro usvojili odluku o kvalitetu tečnih naftnih goriva. S obzirom na to da je Rusija energetska zemlja, zainteresovana je kakve će to standarde da primjenjuje BiH kada je u pitanju tečno naftno gorivo - kazao je ministar Šarović.

U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je pripremljena odluka po najvećim evropskim standardima, koja je, po ocjeni ministra Šarovića, važna za sve nas, ali je važna i za pregovore za pristup WTO-u. Vjeruje da se ova odluka, koje je pripremljena i upućena u proceduru, može naći na sljedećoj sjednici Vijeća ministara BiH, te da će biti dovoljno razumijevanja kod njegovih kolega da shvate koliki je značaj da usvoje jednu takvu odluku.

Govoreći o benefitima koje BiH može očekivati nakon ulaska u WTO, ističe da nije mala stvar da zemlja bude članica Svjetske trgovinske organizacije. To samo po sebi znači da smo dio te velike porodice, da primjenjujemo pravila u međunarodnoj trgovini koja su globalno prihvaćena.

- Mislim da će nam biti omogućen pristup nekim drugim tržištima, da ćemo biti konkurentnija zemlja, kvalitetnija za investicije, jer investitori, između ostalog, prvo gledaju da li je zemlja članica WTO-a ili nije. To otvara neka vrata. Benefite može očekivati naša ekonomija, zbog toga smatram da je to vrlo važno pitanje. Moja velika želja je da konačno to privedemo kraju - naveo je ministar Šarović.

Na pitanje kada očekuje da će BiH postati članica WTO-a, odgovorio je kako mu se čini da je ova godina prava godina za tako nešto.

- Mi smo, ja mislim, jedina zemlja na svijetu koja je sada prva na redu za članstvo u WTO-u, niko nije napredovao kao mi. Čak mislim da većina članica želi da se to desi. Unazad nekoliko godina niko nije primljen u WTO. Imamo tu naklonost, vjerujem da ni Rusija neće ostati ta posljednja zemlja koja je prepreka BiH za članstvo u WTO – izrazio je Šarović svoja očekivanja.

Komentirajući odluku EU kojom je BiH stavljena na listu A i B zemalja kojima je dozvoljen izvoz svih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda u EU, ministar Šarović je kazao da smo, ako se vratimo tri-četiri godine unazad, bili daleko kada su u pitanju standardi i stepen prilagođavanja sistema  da bi BiH mogla da bude zemlja koja može da izvozi mlijeko i mliječne proizvode u EU.

Naglašava da su mlijeko i mliječni proizvodi najzahtjevniji proizvodi, za koje se traže visoki standardi, zdravstveni, sanitarni i svaki drugi, jer je osjetljiv proizvod i malo je zemalja izvan EU koje mogu da izvoze mlijeko i mliječne proizvode u Evropu.

- To je, reko bih, bila misaona imenica prije tri-četiri godine, jedan san mljekara. Mislim da smo sada došli do toga da zemlja ima dozvolu za izvoz svih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda, čak i sirovog mlijeka za koje smo mislili da će proći i više godina da to dostignemo - kazao je ministar Šarović.

Podsjetio je da je takvih kompanija sada 10 u BiH, a vjerovatno će ih biti i više.

- Njihov status, kredibilitet, je samim tim povećan. Uz to očekujemo i finansijske efekte, jer sve naše kompanije imaju različitu paletu proizvoda - naveo je Šarović.

Ministar Šarović osvrnuo se i na odluku Ruske Federacije da ukine zabranu uvoza jabuka iz BiH.

- Mislim da je vrlo važno da radimo zajednički na svim nivoima, s proizvođačima, voćarima-izvoznicima, i da stvorimo ambijent koji će samo da služi njima. Suštinski je važno da izvoz u Rusiju služi samo voćarima i onima koji su angažovani u ovom sektoru, ne pojedincima koji zloupotrebljavaju sistem, vrše zloupotrebe i prodaju tuđu robu. Od toga nemaju nikakve koristi ni voćari ni hiljade ljudi zaposlenih u ovom sektoru - smatra Šarović.

Ističe da u BiH ima toliko kvalitetnih voćara koji imaju izvanredan proizvod i mogu da ga plasiraju u Rusiju, te da je šteta što smo imali pet-šest mjeseci zastoja.

- Pooštrili smo kriterij, izašli u susret zahtjevima Ruske Federacije i sada sistem normalno funkcioniše. Već bilježimo dnevno desetine tona naših proizvoda koji idu za Rusiju, a sezona se tek zahuktava – kaže ministar.

Izrazio je zadovoljstvo što je bio dio procesa koji je uspio, dodajući da sada preostaje da se ovaj proces prati.

Ministar Šarović govorio je i o značaju Ugovora o slobodnoj trgovini s Turskom.

- Ovaj ugovor, o kojem smo pregovarali dvije godine u okviru posebno formiranog tima, po meni je bolji od prethodnog, daje veće šanse, slobode i mogućnosti i Turskoj i BiH. Za nas je važan ponajprije što smo  prvi put u ugovor stavili odredbe o dozvoli Bosne i Hercegovine da izvozi određene količine mesa na tursko tržište - navodi ministar Šarović.

Ističe da je „meso do sada bilo nedodirljivo kada je u pitanju Turska, bili su vrlo zatvoreni“.

Po njegovim riječima, samo na osnovu jednostane odluke turske vlade, godišnje su nam davali određenu kvotu, ali to nije garantovalo da će to trajati uvijek.

- Sada je nama garantovana bescarinska kvota na tržište koje prihvata naše meso. To je, po meni, uspjeh na kome treba da čestitamo pregovaračkom timu i Ministarstvu koje je na tome insistiralo – kazao je Šarović.