Četiri ključne preporuke koje su usvojili poslanici uz tehničku pomoć USAID-ovog projekta Investiranje u sektor energije odnose se na strategiju razvoja energetskog sektora, energetsku efikasnost, ubrzanje reformi energetskog sektora donoseći i implementirajući zakone koji su od ključne važnosti za ispunjavanje uvjeta iz sektora energetike za pristupanje EU i ispunjavanje obaveza iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice te otklanjanje prepreka za investiranje u energetski sektor.
Međutim, kako je u intervju za Fenu kazao pomoćnik ministra u Sektoru za energetiku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Admir Softić, da bi se te preporuke implementirale nužno je usvojiti strateške dokumente.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Okvirnu strategiju energetskog sektora BiH do 2035. godine što je veliki napredak, ali i rezultat stalnih konsultacija sa izvršnom i zakonodavnom vlasti, a jedna od preporuka je i stavljanje energetske efikasnosti u prvi plan.
- Da bi se ta preporuka implementirala nužno je usvojiti ili izmijeniti zakone koji bi dodijelili regulatornim komisijama za energiju ulogu i nadležnost za energetsku efikasnost, a to je važno jer je BiH jedna od energetski najneefikasnijih zemalja u jugoistočnoj Evropi - pojasnio je Softić.
Državni račun za energiju iznosio je 2,1 milijardu eura u 2008. godini, što predstavlja gotovo 20 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) zemlje, a što je tri puta više nego u Sjedinjenim Američkim Državama ili Evropskoj uniji.
Softić je napomenuo da ukoliko se država fokusira na energetsku efikasnost to će predstavljati veliku korist za razvoj poduzetništva i stvaranje novih radnih mjesta, a usvajanjem preporuka vrijeme potrebno za izgradnju novih energetskih objekata bilo bi kraće, postupak jednostavniji, dok bi investitori imali informacije o dozvolama i sve to omogućilo bi realizaciju značajnih energetskih projekata potrebnih za razvoj privrede.
Moderan energetski sektor zahtijeva da svi sudionici aktivno doprinose njegovom razvoju, javne službe kroz postavljanje transparentnog i efikasnog zakonskog okvira, a regulatori kroz transparentnu primjenu poticajnih regulatornih mehanizama koji će poticati regulirane privredne subjekte da unapređuju poslovanje.
BiH je još 2006. godine potpisala Ugovor o osnivanju Energetske zajednice, ali već dugo zaostaje u reformama kao i usklađivanju s trećim energetskim paketom u sektorima električne energije i gasa.
- Poseban je problem donošenje zakona koji će definirati sektor gasa na nivou koji je u nadležnosti BiH, a čije donošenje je već dugo u zastoju, ali usvajanje energetske strategije omogućilo je BiH da koristi novac iz različitih fondova. Iznos moguće pomoći EU za grantove zavisit će od kvaliteta projekata, kao i napretka BiH u ispunjavanju obaveza - kazao je.
Izrazio je očekivanje da će projekti predloženi za razvoj sektora odražavati prioritete za finansijsku pomoć EU u energetskom sektoru, kao što je i naznačeno u nedavno objavljenom IPA II Revidovanom indikativnom strateškom dokumentu za BiH na osnovu kojeg za BiH je za oblati zaštite životne sredine, klimatskih akcija i energiju na raspolaganju 63,2 miliona eura.
- Samo uz ciljanu efikasnost sektora i korištenje resursa BiH može pozicionirati energetiku kao motor stabilnosti i održivog razvoja ekonomije. Očekuje se da će sekundarni efekti dovesti do zapošljavanja, smanjenja javnog duga i povećanja konkurentnosti - naglasio je Softić.
Govoreći o benefitima reforme energetskog sektora, kazao je da se očekuje unapređenje efikasnosti i ekonomičnosti rada kompanija u energetskom sektoru, a sam sektor će se bolje pozicionirati u regionu ukoliko se reformom omogući uspostavljanje efikasnog i transparentnog tržišta energentima.
- Bolje pozicioniranje kompanija iziskuje i potrebu za novim pozicijama odnosno radnim mjestima. Također, veći broj transakcija, bolje poslovanje kompanija znači povećanje poreza za državu, a posljedično i bolje uvjete za građane ove zemlje - istaknuo je, ocjenjujući da energetski sistem BiH može i mora nositi ključnu ulogu u unapređenju ukupne ekonomije.
S obzirom na intenzitet i obim uticaja koji reforma energetskog sektora ima na cjelokupno društvo, Softić smatra da je nužno da svi sudionici, šira javnost, kao i potrošači razumiju promjene u osposobljavanju nadležnih institucija za uspostavu i provedbu novog pravnog i regulatornog okvira.
Osvrnuo se i na činjenicu da su direktna strana ulaganja u BiH značajno manja nego u drugim zemljama regije, a jedan od uzroka je i manje povoljna investicijska klima te administrativno-pravne prepreke.
Naveo je da su pojednostavljenje postupka ishođenja dozvola, transparentan i uređen energetski sektor te politika zemlje usmjerena na energetsku efikasnost signali investitorima da ulažu u BiH, a ulaganje i razvoj zemlje zasnovan na jasnim strateškim smjernicama omogućit će nova radna mjesta i biti razlog da mladi ljudi ostanu u državi i grade budućnost.
Izdvojio je i nekoliko projekata koji bi trebali biti realizirani, a to su Projekat RS (Bajina Bašta) - BiH (Višegrad), definirani su i brojni planovi razvoja gasnog sektora širom države uključujući i zemlje u okruženju.
Južna interkonekcija BiH i Hrvatske (Zagvozd - Imotski - Posušje - Novi Travnik / Travnik s odvojkom za Mostar) je od najvećeg prioriteta za Federaciju BiH, s obzirom da se zasniva na konceptu diversifikacije izvora i pravaca radi osiguranja sigurnosti opskrbe prirodnim gasom.
Predviđena trasa gasovoda Slobodnica - Brod - Zenica, Sjeverna interkonekcija također predstavlja visoki fokus za Federaciju BiH. Međutim, dio trase koji bi se spojio na gasovodni sistem Hrvatske, i prolazio teritorijem Republike Srpske prema Federaciji BiH je na niskom fokusu za Republiku Srpsku.
- Projekti Sjeverne i Južne interkonekcije planirane kao reverzibilni (ulaz – izlaz) uz očekivani period puštanja u rad do 2025. godine - dodao je Softić.
Uz Sjevernu i Južnu interkonekciju, za FBiH je također relevantan projekat Zapadne interkonekcije na srednjem nivou fokusa, a podrazumijeva dvije faze i to trasu Rakovica - Tržac - Bosanska Krupa uz odvojke prema Bihaću i Velikoj Kladuši te nastavak gasovoda nižeg prioriteta prema mjestima Bosanska Krupa - Ključ te Ključ - Bosanski Petrovac i Pećigrad - Bužim.
Također je razmatrana mogućnost da se eventualno u budućnosti ovaj gasovod spoji preko teritorija Republike Srpske s planiranim gasovodom Travnik - Jajce. Realizacija dvije faze Zapadne interkonekcije je planirana u periodu do 2025. ili 2030. godine.
Za entitet Republika Srpska je također cilj podizanje važnosti prirodnog gasa u privredi gdje je prvi fokus i nova interkonekcija sa Srbijom u području Bijelјine i izgradnja gasovoda Bijelјina - Luka i dalje, a za taj entitet prioritetna je gasifikacija Bijeljine, te završetak gasne infrastrukture Šepak - Bijelјina.
- Slijedi gasifikacija Gornjeg Podrinja. Kao najniži fokus za Republiku Srpsku je opcija povezivanja sa sjeverom Hrvatske preko interkonekcije Slobodnica - Brod, te mogućnost gasofikacije grada Trebinje ukoliko bude ekonomske opravdanosti projekta - zaključio je u intervjuu za Fenu pomoćnik ministra u Sektoru za energetiku Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Admir Softić.
Biznis.ba / FENA
