Suad Huskić: Prednost općine Tešanj u jakoj sinergiji javnog i privatnog sektora

Općina Tešanj jedna je od sudionica Projekta općinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG), a za nešto više od godinu dana realizacije pokazali su najbolju rezultate od ukupno 18 lokalnih zajednica iz Bosne i Hercegovine.

Načelnik Općine Tešanj Suad Huskić zadovoljan je zbog rezultata koje je postigla ta općina, ali i zbog toga što, kako je kazao, u BiH postoje projekti i sistemi kojima se vrednuje rad, trud i posvećenost općina.

- Objektivnošću, standardima i zdravom konkurencijom najviše se može pomoći Bosni i Hercegovini. Ponosan sam na postignuti uspjeh. To je rezultat rada cijele općine, općinske uprave/administracije, Općinskog vijeća, Komunalnog preduzeća 'Rad', pa i mene kao načelnika. Za dobar rezultat lokalne zajednice potreban je spektar dobro organiziranih aktivnosti u javnom i privatnom sektoru, u civilnom društvu i među građanima. Mi smo eto uspjeli u tome. Naravno, nije sve idealno i Tešanj može i mora i bolje od trenutnog - naglasio je u izjavi za Fenu Huskić.

Načelnik Huskić ističe da Tešanj ima uspješno organiziran javni sektor, što uključuje i komunalno preduzeće.

- U konkretnom slučaju, visoki standardi u pogledu rezultata rada i onim što se ostvaruje u lokalnoj zajednici, ambiciozno postavljeni ciljevi planirani strategijom, visok nivo svijesti o potrebi suradnje s privatnim sektorom i kontinuirani rad na realizaciji - kazao je.

Huskić kaže da i u Općini Tešanj prolaze kroz mnogo toga što muči i većinu Bosne i Hercegovine. Ipak njihova prednost u odnosu na ostale je, po riječima općinskog načelnika, u jakoj sinergiji između javnog i privatnog sektora.

- U Tešnju postoji dobar poslovni ambijent koji onda omogućava i bolje poslovne rezultate, a sve to utječe na kvalitetu života stanovništva - naglasio je.

Statistika pokazuje da na području općine Tešanj ima oko 14.000 radnih mjesta. Samo prije pet godina bilo je oko devet hiljada radnih mjesta.

- U posljednjih pet godina otvoreno je pet hiljada radnih mjesta. Specifično je da oko 850 ljudi svakog dana dolazi u Tešanj na posao. To su dnevne migracije, a radi se o ljudima iz susjednih općina Doboj, Doboj Jug, Teslić, Maglaj, Modriča….. - kazao je.

Tešanjski načelnik je istaknuo i pozitivnu stopu prirodnog priraštaja, veći broj rođenih u odnosu na broj umrlih. U tome su, kaže, među najboljim općinama u Federaciji BiH. I broj zaposlenih u odnosu na broj penzionera u općini Tešanj je mnogo iznad bh. prosjeka.

- U Bosni i Hercegovini 11 do 12 radnih mjesta puni penzioni fond za deset penzionera. U općini Tešanj su 24 radna mjesta za deset penzionera - kaže.

Dodaje da, po zvaničnim podacima, na području općine Tešanj ima i oko pet hiljada nezaposlenih ali ih oko 1.500 do 2.000 aktivno traži posao. Kao i ostali dijelovi Bosne i Hercegovine djelomično su zahvaćeni trendom odlaska stanovništva, ali bilježe i slučajeve dolaska čitavih obitelji u općinu Tešanj.

- U tom pogledu, malo manje osjetimo migracije i odlazak iz Bosne i Hercegovine, ali ipak niko u BiH nije i ne može biti imun na ono što su aktuelni trendovi. Svi moramo uraditi više da zaustavimo ove negativne trendove - naglasio je.

Huskić kaže da je za uspjeh lokalne zajednice potrebno vremena i truda. Mnogo toga se ne može postići samo za jedan mandat, niti to načelnik može sam. Razvoj se ostvaruje posvećenošću, ustrajnošću i uključenjem velikog broja sudionika, političkih i drugih subjekata, pozitivno usmjerenih ka razvoju lokalne zajednice u kojoj žive.

- Potrebno je da postoji visok nivo političke stabilnosti, da postoji sinergija u kojoj javni i privatni sektor imaju visok stepen povjerenja, u kojem razvoj lokalne zajednice pomaže i civilno društvo. Sve to ukomponirano s dobrom organizacijom, strateškim planiranjem i realizacijom takvih planova daje rezultate - istaknuo je.

Priznanja za suradnju na MEG projektu, osim Općine Tešanj, dobili su i načelnici općina Bosanska Krupa, Gračanica, Gradačac, Gradiška, Kalesija, Kostajnica, Kozarska Dubica, Prnjavor, Sanski Most, Teslić i Žepče, te gradonačelnici Bihaća, Cazina, Doboja, Prijedora i Tuzle.

Općine i gradovi uključeni u MEG projekt predano su radili na poboljšanju pružanja javnih usluga, osluškivali potrebe stanovništva u lokalnim zajednicama i radili na boljem upravljanju rezultatima. To je dovelo do boljeg uvezivanja, uključivanja ranjivih grupa i odgovaranja na njihove potrebe, kao i poboljšanja komunalnih usluga. Na taj način doveli su do obnove vodovodne mreže, smanjenja gubitaka vode i sanacije kanalizacijske mreže, ali i ulagali u poslovno okruženje, podršku poduzetništvu, poticajima i zapošljavanju.

Radi se o projektu koji finansira Vlada Švicarske, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Švicarska će, u četiri godine (od 2016. do 2020.), uložiti 12 miliona švicarskih franaka kroz MEG projekt u podršci lokalnim samoupravama s populacijom od 846.000 ljudi.

Biznis.ba / FENA