Suša smanjuje prinos glamočkog krompira, proizvođači planiraju širenje proizvodnje
Prošle godine proizveli smo oko 2.000 tona krompira. Ova godina bila je izrazito sušna, ali dok vađenje krompira ne uđe u ozbiljniju fazu, teško je govoriti o količinama. Procjene su da će ove godine prinos biti manji, a koliko manji, tek ćemo vidjeti - kazao je Šolak za Fenu.
Udruženje „Glamočki krompir“ trenutno okuplja 56 registriranih proizvođača, a površine obuhvaćene zajedničkim standardom proizvodnje povećane su sa 52 hektara u prvoj godini na 76 hektara prošle godine, dok podaci za ovu godinu još nisu zaključeni.
Šolak navodi kako na području Glamoča postoji značajan prostor za širenje proizvodnje. Prema njegovoj procjeni, u povoljnim uslovima moglo bi se organizirati oko 150 do 200 hektara proizvodnje, dok bi potencijal Glamočkog polja u najoptimističnijoj varijanti mogao dosegnuti oko 400 hektara.
Glamočki krompir već je prisutan na tržištu, a proizvođači sada nastoje proširiti njegov plasman prema velikim trgovačkim lancima. Interes za saradnju postoji, no takvi sistemi, pojašnjava Šolak, traže veće i stabilnije količine, ujednačen kvalitet te pakovanja prilagođena savremenim kupcima.
Dok se krompir u Glamoču tradicionalno uglavnom pakuje u vreće od deset kilograma, veliki trgovci sve više traže manja pakovanja, što od proizvođača zahtijeva dodatna ulaganja u opremu za selekciju, kalibriranje, čišćenje i pakovanje krompira.
Angažirali smo konsultantsku kuću koja nam je izradila plan pogona za selekciju i pakovanje krompira. Trenutno smo otvoreni za partnerstva jer je riječ o investiciji koja je za nas prilično velika. Razgovaramo i o mogućnosti ugovorene proizvodnje i otkupa, ali za takav model potrebno je urediti unutrašnju organizaciju proizvođača te osigurati da se dogovorene količine i uslovi zaista poštuju - kazao je Šolak.
Zaštita proizvoda i kontrola porijekla
Glamočki krompir zaštićen je oznakom geografskog porijekla, a naknadno je zaštićen i žigom. Prema Šolakovim riječima, sljedeći korak trebala bi biti međunarodna, odnosno evropska verifikacija.
Zaštita je proizvođačima otvorila vrata prema različitim projektima, među kojima ima i međunarodnih, ali je istovremeno potaknula potrebu za postepenim ujednačavanjem proizvodnje i uvođenjem jasnijih standarda. Kupci, pojašnjava Šolak, traže određene kriterije kvaliteta, zbog čega je Udruženje uspostavilo sistem kontrole.
Važan dio sistema je i sljedivost proizvoda. Glamočki krompir označen je etiketom, QR kodom i hologramskom trakom, a skeniranjem oznake moguće je doći do podataka o proizvođaču, količini i površini na kojoj je proizveden.
Uvođenje strožijih pravila, međutim, donijelo je i određene izazove, javlja Fena.
Šolak navodi kako dio proizvođača još uvijek teško prihvata nove procedure i način rada, a zabilježeni su i slučajevi lažne dokumentacije. Zbog toga su, kaže, u postupke uključeni advokat i nadležna inspekcijska tijela.
Poboljšanje sadnog materijala
Paralelno s tržišnim razvojem, Udruženje „Glamočki krompir“ radi i na poboljšanju kvaliteta sadnog materijala. U saradnji s institucijama iz Banje Luke prošle jeseni pokrenut je postupak čišćenja sadnog materijala od virusa, nakon čega je razvijan in vitro metodom, a ove godine očekuju prve gomolje.
Kada se spomenu genetički resursi, ljudi često odmah pomisle na GMO, ali ovdje nije riječ o tome, nego o banci sjemena i tehnološkom postupku čišćenja sadnog materijala od virusa. Očekujemo da će taj proces dovesti do veće produktivnosti i boljeg kvaliteta krompira - rekao je Šolak.
Kontrola kvaliteta provodi se i kroz laboratorijske analize.
Prema Šolakovim riječima, Tehnološki fakultet u Banjoj Luci radi hemijske analize, dok Agromediteranski zavod u Mostaru provodi bakteriološke analize i provjere otpornosti na viruse. Takva kontrola i dokumentacija važni su i za eventualni budući plasman proizvoda izvan Bosne i Hercegovine.
