Novo poskupljenje namirnica, novi udarac na džepove građana. Prema posljednjim podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, potrošačka korpa za prošli mjesec iznosila je 2.053 KM i za 88 KM je skuplja od januarske. Istovremeno, prosječna plaća u 2019. iznosila je 921 KM.
Ni prošli mjesec nije se ništa promijenilo. Opet dvije prosječne plaće ne mogu pokriti potrošačku korpu
Ulje i brašno
Ono na šta građani najviše daju novac je poskupjelo, pa su tako, prema podacima Agencije za statistiku BiH, porasle cijene hljeba, mesa, suhomesnatih proizvoda, voća i povrća, dok trgovci dodaju da ne miruju ni cijene šećera, ulja i brašna.
Prema podacima Zavoda, u januaru ove godine u odnosu na isti mjesec lani, kilogram polubijelog hljeba poskupio je za 10,6 posto, paprike za 17,6, krastavaca za 21,8, a banana za 24,4 posto.
Marin Bago iz Udruženja potrošača „Fortuna“ Mostar navodi da je poskupljenje prehrambenih namirnica prevelik udar za potrošače.
- Skoro jedna prosječna plaća odvaja se za hranu, dok je taj procent u mnogo razvijenim zemljama znatno manji. Ako samo jedan član u porodici radi, to znači da porodica ima samo za hranu. Artikli poskupljuju pomalo, što je na nivou godine 200 KM po potrošačkoj korpi, a prosječna plaća skoro da miruje - navodi Bago.
Slabi kupovna moć
Ekonomski analitičar Duljko Hasić ističe da bez opravdanja enormno rastu cijene prehrambenih proizvoda.
- Dosta prehrambenih proizvoda BiH uvozi, njihova cijena u inozemstvu je nepromijenjena, a razlike koje uzimaju bh. trgovci su visoke. Time se kupovna moć smanjuje. Ombudsmani za zaštitu potrošača moraju reagirati na poskupljenja - zaključuje Hasić.
Građani se zadužuju
Da bi sustigli mjesečne troškove, građani se moraju zaduživati. Najnovija istraživanja potvrđuju da je skoro 75 posto građana u situaciji da posuđuje novac, odnosno da je za većinu dodatni udar na budžet iznenadni trošak veći od 50 KM.
Biznis.ba / Avaz
