Pod pritiskom velike potražnje uska grla u snabdijevanju podstiču inflaciju i mogla bi da ometu globalni ekonomski oporavak od pandemije.
Nameće se i pitanje da li je riječ samo o privremenom šoku koji je donio Kovid-19, pišu svjetski mediji.
Globalna ekonomija ulazi u nepoznatu teritoriju, pošto se poslije decenije zabrinutosti zbog neadekvatne potražnje i potrošnje nakon globalne finansijske krize, sada pojavljuju znaci nedovoljne ponude, "The Economist", prenosi "Radio Slobodna Evropa".
Manjak robe, usluga i ljudi znači da će se goruća potražnja sve slabije ili nikako ispuniti, budući da, kako ukazuje britanski časopis, već postoje naznake da bi uska grla u snabdijevanju mogla dovesti do neugodnih iznenađenja koja bi mogla poremetiti postpandemijski oporavak.
Nestašica je najakutnija u Americi, gdje je u toku ekonomski bum – maloprodajna potrošnja raste za više od 10 odsto na godišnjem nivou, jer su ljudi počeli da koriste dodatnih dvije milijarde dolara uštede akumulirane u proteklih godinu dana, dok se daju novi podsticaji. Taj ekonomski procvat stvara dvije vrste uskih grla, ističe "The Economist".
Prva se tiču lanaca snabdijevanja od nestašica materijala do povećanja cijene prevoza, dok kompanije kažu da se sada suočavaju s kašnjenjima u isporukama od dobavljača kakva decenijama nisu zabilježena.
Druga vrsta uskog grla je na tržištima rada, dodaje časopis navodeći primjer SAD gdje je u aprilu stvoreno samo 266.000 radnih mjesta, mnogo manje od milion koliko se očekivalo. Ipak, broj slobodnih radnih mjesta je na rekordnom nivou kako se kompanije muče da popune pozicije. Među ekonomistima postoji i spor da li su izdašne naknade za nezaposlene u SAD razlog što više ljudi ne traži posao.
Bakar, gvožđe i čelik; kukuruz, kafa, pšenica i soja; drvna građa, poluprovodnici, plastika i karton za pakovanje – izgleda da svijetu nedostaje sve to, ukazuje "Bloomberg", ističući da s ekonomskim oporavkom kompanije besomučno pokušavaju da stvore zalihe.
Od proizvođača dušeka preko autoindustrije do fabrika aluminijuma – svi kupuju više materijala nego što im je potrebno kako bi preživjeli vratolomnu brzinu kojom se oporavlja potražnja za robom, ali i ublažili primalni strah da će ostati bez materijala, piše "Bloomberg", dodajući da su nestašice, uska grla u transportu i rast cijena blizu najviših nivoa u sjećanju, što sve zajedno izaziva brigu da će ubrzana globalna ekonomija podstaći inflaciju.
Razlika između 2021. i ranijih poremećaja u snabdijevanju je veličina sadašnjeg problema i činjenica da se ne nazire jasan kraj, pri čemu nisu pošteđena ni velika ni mala preduzeća, ističe "Bloomberg" navodeći primjere najveće evropske flote kamiona koja kaže da nema dovoljno kapaciteta, velikog američkog proizvođača piva koji se muči da nađe dovoljno aluminijuma za konzerve ili tehnoloških kompanija koje je pogodila nestašica poluprovodnika.
Situaciju pogoršava neobično duga lista nevolja koja su pogodila tržište robe, od incidenta u Sueckom kanalu, preko suše koja je opustošila poljoprivredne usjeve, do hladnoće koja je dovela do nestašica struje u Teksasu ili hakerskog napada na gasovod za isporuke goriva u SAD, dok širenje koronavirusa u Indiji prijeti njenim lukama.
Nestašice i ometanja u lancu snabdijevanja prati rast cijena robe od materijala do hrane. Mjera Ujedinjenih nacija cijene hrane u svijetu je u aprilu porasla 11. mjesec za redom.
Zaživjela nova praksa – "unajmiti za otkaz"
U SAD je indeks potrošačkih cijena, koji ne računa nestabilnu robu poput hrane i goriva, u aprilu skočio u odnosu na prethodni mjesec najviše od 1982.
Sve više posmatrača upozorava da će se inflacija ubrzati, ukazuje "Bloomberg", dodajući da je prijetnja bila dovoljna da izazove nervozu u svjetskim prijestonicama, centralnim bankama, fabrikama i prodavnicama.
Američke Federalne rezerve se suočavaju s pitanjima kada će povećati referentne kamate kako bi spriječile inflaciju, dok politički rizik već prijeti da omete planove predsjednika SAD Džoa Bajdena za potrošnju, premda kreatori mjera kažu da ne očekuju da će inflatorni pritisci izmaći kontroli.
Tranzicioni ili trajni problemi?
Dok će neki od sadašnjih neobičnih problema u snabdijevanju biti riješeni, postavlja se pitanje da li su oni dio opšteg trenda intenziviranja ciklusa nestašica poslije kojih slijedi oporavak i pravljenje prevelikih zaliha, što onda dovodi do spekulativne potrošnje a zatim do dublje recesije podstaknute likvidacijom inventara, piše kolumnista "The Financial Timesa" Džon Dizard u tekstu "Brige lanca snabdijevanja nad globalnom ekonomijom".
U periodu poslije Drugog svjetskog rata uvođenjem kompjutera bilo je omogućeno da se minimiziraju problemi logistike proizvodnje, poput prekomjernog ili nedovoljnog naručivanja robe, čemu su pojedini ekonomisti pripisivali ublažavanje recesija posljednjih decenija. Izgleda, međutim, da ne ide sve tako dobro, budući da sada postoji neugodno velik broj značajnih momenata u lancima snabdijevanja koji dovode do povećanja cijena ili racionalizacije, ocjenjuje kolumnista britanskog lista i ukazuje da se među tržišnim stručnjacima i ekonomistima vodi velika debata da li su ti događaji u lancima snabdijevanja samo "tranzicioni" odjeci šoka koji je izazvao Kovid-19 ili su pokazatelji trajnijeg opšteg rasta cijena.
Problem je što je stavljanje povjerenja u kapacitet za naučno rješenje upravljanja snabdijevanjem i proizvodnjom ograničenje ljudske racionalnosti, ističe "Dizard", dodajući da primjer gomile neiskorišćene opreme poslije stranih vojnih operacija, koja je dopremljena odličnim menadžmentom snabdijevanja, možda pokazuje da logistika ne rješava sve probleme.
Zato je, ističe kolumnista "Financial Timesa", sada sklon da vjeruje da razvijeni svijet ulazi u dugi niz ekonomskih bumova i krahova.
Biznis.ba
