- Najveći teret biće na državama i njihovoj sposobnosti da intervenišu i podstaknu privrednu aktivnost - naglasio je Tegeltija, prenosi rtrs.
On je istakao da je BiH, kao i ostale zemlje u okruženju, iz šoka koji je doživio zdravstveni sektor prešla u ekonomsku krizu.
Prvi talas krize, dodao je on, završen je i svi nivoi vlasti u BiH su reagovali u skladu sa svojim procjenama šta je najbolje za građane i privredu.
- Vlada Republike Srpske se opredijelila za brzu intervenciju sa značajnim finansijskim sredstvima što je dovelo i do značajno manjeg broja otpuštenih radnika. Vlada Federacije BiH je, zajedno sa vladama kantona, izabrala drugi model i to je rezultiralo većim brojem nezaposlenih, ali smatram da će efekat i u FBiH biti veoma pozitivan i da će se brzo vratiti nekadašnji broj zaposlenih - rekao je Tegeltija u emisiji "Pečat".
Prema njegovim riječima, drugi talas krize kada je riječ o ekonomiji tek dolazi, a njegove posljedice će, prije svega, zavisiti od trenutka kada će se reći da je zaustavljena epidemija i od toga kako će se kretati susjedne države i najznačajniji spoljnotrgovinski partneri - Hrvatska, srbija, Italija i Njemačka u kojima je procijenjeno da će u ovoj godini doći do značajnog pada bruto domaćeg proizvoda.
On je naveo da postoji i strah građana koji su oprezni u potrošnji, što uz pad investicija i opšte potrošnje može značajno uticati na period trajanja ekonomske krize.
- Najvažnije je da bude podstaknuta lična i investiciona potrošnja u kojoj značajnu ulogu treba da ima država kako bi bili pokrenuti privredni subjekti koji su pretrpjeli ozbiljnu štetu. Potrebno je kreirati značajan investicioni ciklus u BiH, a to podrazumijeva i da se država dodatno zaduži. Taj investicioni ciklus će vratiti sposobnost zemlji da servisira kredite i da podigne potrošnju koja je potrebna našoj privredi - pojasnio je Tegeltija.
Ističući da će za to biti potrebna saglasnost svih u BiH, Tegeltija je poručio da će Savjet ministara biti podrška vladama entiteta na kojima će biti najveći teret.
- Formirali smo radnu grupu u kojoj će biti premijeri entiteta, predsjedavajući Savjeta ministara, resorni ministri i ljudi zaduženi za finansijski sektor. Mi treba da koncipiramo zajednički program na nivou BiH čija će realizacija u najvećoj mjeri biti na entitetima. Јavnost mora biti svjesna da dolazi težak period sa stanovišta ekonomije i da moramo zajedno biti u tom procesu - naglasio je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, mnogo toga zavisi i od medicinskih mjera i da li će biti novog talasa virusa korona.
- Ako bi se desilo da se pojavi nivo zdravstvene krize kao u prethodna dva mjeseca onda bismo imali ozbiljne ekonomske probleme - kaže Tegeltija, prenosi rtrs.
On je poručio da je i dalje opredijeljen da u fokusu rada Savjeta ministara budu ekonomija i životna pitanja građana, a da političke teme idu u parlament i da o njima razgovaraju lideri političkih partija.
- Mora da postoji mjesto konsenzusa u BiH, a za to je nabolji Savjet ministara - zaključio je Tegeltija.
Biznis.ba
