Nakon što je haška presuda u slučaju "Prlić i ostali" stavila tačku na karakter Herceg-Bosne, intenzivirana su nastojanja da se ova paradržavna tvorevina reafirmiše. Tako ini "legitimni predstavnici naroda i nacionalnih interesa" tvrde da joj se "mora dati novi institucionalni oblik, kako bi se očuvalo ono što je prevrijedno".
A kako se u stvarnosti "očuvalo ono što je prevrijedno"? Ogolimo li nacionalistički i populistički politički narativ, dolazimo do herceg-bosanskog zmaja od papira. Ekonomski opustošen prostor, iz kojeg Hrvati masovno odlaze ka Zapadu, u pravilu sa jednosmjernom kartom u džepu.
Oni koji, pak, ostanu svjedoče gašenju svjetla u trećoj smjeni, nekoliko minuta nakon ponoći. Aluminij. Od nekadašnjeg privrednog giganta, preko HDZ-ove "krave muzare" do gašenja proizvodnih postrojenja. Finansijski krah i 400 miliona KM duga, godinama gomilanog.
Ko, na koji način i koliko tačno novca je krčmio možda će jednog dana izaći na vidjelo. Do danas nije, jer uprava mostarskog kombinata uporno odbija dostaviti finansijske izvještaje Vladi FBiH, od koje očekuje pomoć.
"To je potpuno licemjerno. Problem je u tome što nije bilo odgovarajućeg nadzora nad poslovanjem Aluminija, a kada se upalo u probleme, priziva se pomoć države. Otvoreno je pitanje kako će se FBiH postaviti spram Aluminija, ali bespogovorna pomoć ne bi smjela uslijediti, ma kako to očekivali i Aluminiju", kaže za Vijesti.ba univerzitetski profesor, doktor ekonomskih nauka Aziz Šunje.
Osnovni problem firmi kojima je država vlasnik u manjoj ili većoj mjeri, leži u činjenici da je izbor menadžmenta strogo kontrolisan od strane političkih partija.
"One ne biraju menadžmente firmi na način da uspješno vode biznis, nego su motivisane drugim faktorima - političkom podobnošću, poslušnosti i slično. Iza tih biznisa ne stoje uspješni menadžmenti i to je glavni problem", ističe naš sagovornik.
Kako naglašava, ova praksa posebno je izražena u hercegovačkom regionu.
"Na tom prostoru nijedan biznis, kojem je država većinski vlasnik, a koji je pod kontrolom HDZ-a BiH, nije uspješan. Sjetimo se da je mostarski Soko nestao sa scene neposredno nakon rata. Posljednji primjer je Aluminij, koji zapošljava najviše ljudi, više nego Klinički centar - što je apsurdno - sada je u ogromnim finansijskim problemima", podsjeća profesor Šunje.
Neka se pripremi ..
Najviše duga je Aluminji nagomilao prema Elektroprivredi HZHB kojoj duguje preko 293 miliona maraka za isporučenu električnu energiju. Elektoprivreda HZHB dugove potražuje i tužbama, no sada ima i većih dodatnih problema.
Naime, navodno će se EP HZHB uskoro morati keditno zadužiti kako bi isplatila struju koju je otkupila za Aluminij od Hrvatske elektroprivede. Radi se o cca 65 miliona KM.
Radi se inače o Elektroprivredi koja ne uplaćuje niti jednu KM dobiti u budžet FBiH.
Potonuće HT Eroneta
Aluminij je tek početak. Prije neki dan objavljeni su podaci koji jasno kazuju da i HT Eronet tone u gubitak. Negativno poslovanje uslijedilo je nakon skromne prošlogodišnje dobiti od svega 2,2 miliona KM, što je primjerice 26 puta manje od prošlogodišnje neto dobiti BH Telecoma koja je iznosila 57,2 miliona. BH Telecom je u prvom polugodištu 2019. poslovao s neto dobiti od 24,56 miliona KM što je za 2,7 posto više u odnosu na godinu ranije kada je dobit iznosila oko 23,92 miliona KM. U isto vrijeme, HT Eronet, koji je također u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH, potonuo je u gubitak od 2,5 miliona KM.
Aerodrom, Klinički, kladionice ...
Pred bankrotom je i Mostarski aerodrom. Uprkos silnim subvencijama sa skoro svih nivoa vlasti, lani je doživio strahovit pad putnika u odnosu na 2017. godinu, od čak 33 posto, i praktično je na aparatima, ovih dana stižu finansijske injekcije iz kantonalne i federalne kase.
Novca, pa čak i za plate, ponestaje i Kliničoj bolnici Mostar, koja drži neslavni rekord po iznosu duga među bolnicama u FBiH.
Na kojeg li bi se potencijalnog nasljednika Aluminija sa ekonomski opustošenog prostora kladili zagovornici revitalizacije Herceg-Bosne? Retoričko je pitanje. Uvijek igraju na sigurne kvote. Očito naučili iz biznisa, koji jedini godinama stoji na stabilnim neoporezivim nogama.
N.Ć.
Biznis.ba / Vijesti.ba
