Trebinjski pčelari su negodovali zbog jako niskih cijena meda koji se prodaje u velikim marketima u Trebinju, a koje su i više od dva puta niže nego što je cijena hercegovačkog meda na tržištu, zbog čega su izrazili sumnju i u kvalitet i apelovali na lokalne, republičke i državne organe da učine sve da se sumnje otklone.
“S obzirom na to da je hercegovački domaći med već dvije-tri godine u maloprodaji 25 maraka po kilogramu, a ovaj u marketima košta 13 do 15 maraka, to u najmanju ruku izražava sumnju da se radi o lošem ili patvorenom medu, pa apelujemo na sve nadležne da iznađu mogućnost da ispitaju o kakvom medu se radi“, rekao je na konferenciji za medije Obrad Ninković, predsjednik Udruženja pčelara “Leotar”.
Podsjetivši da su i ranije pčelari u RS-u pokretali inicijative da se urade analize meda na pijacama i u prodajnim objektima, te da je prije sedam-osam godina patvoreni med pronađen na trebinjskoj pijaci, on je kazao da se i tada samo na tome stalo, te da treba da se preduzimaju konkretni potezi kako bi se zaustavili uvoz i prodaja meda sumnjivog kvaliteta, ukoliko analize pokažu da je on patvoren.
Podsjetivši da pokret potrošača iz Srbije vodi kampanju da se ispita kvalitet meda na njihovom tržištu, pa se desilo da su od 25 uzorkovanih medova čak 22 bila patvorena, Ilija Šukić, zamjenik predsjednika Udruženja “Leotar”, kaže da ih je upravo to podstaklo da sumnjaju u kvalitet meda u marketima, gdje ni deklaracije nisu precizne, jer stoji da je porijeklo meda iz zemalja Evropske unije i zemalja koje nisu u Uniji, bez konkretne zemlje iz koje se uvozi.
“Ako bi se uradilo uzorkovanje i ispostavilo se da je med patvoren – nisu krivi marketi, već oni koji im med distribuiraju i naravno proizvođač, odnosno uvoznik ovakvog meda“, kaže Šukić, koji dodaje da je potrebno inače smanjiti uvoz meda i zaštititi domaći proizvod koji je stoodstotno i hranjiv i ljekovit, jer ozbiljni pčelari svoj med daju na analize i za to posjeduju sertifikate.
Pero Sredanović, predsjednik Upravnog odbora Pčelarske zadruge “Žalfija”, napominje da proizvodnja pravog hercegovačkog meda pčelara košta kao cijena meda koji se prodaje u marketima, tako da je nemoguće da se on prodaje za 13 do 15 maraka, jer se minimalno u cijenu moraju ukalkulisati i rad i ambalaža, ispitivanje i distribucija meda.
On je u tom kontekstu apelovao i na lokalne zajednice da se opreme mini-laboratorijima za ispitivanje meda, dok njegov kolega, direktor “Žalfije” Ognjen Skočajić ističe da bi i kupci trebalo da budu oprezni kod kupovine jeftinog meda, iako se zna da platežna moć stanovništva nije bogzna kakva.
(Biznis.ba)
