Turska i Egipat nova su velika tržišta za izvoz oružja iz BiH, gdje se vrijednost izvoza za devet mjeseci 2018. zbirno učetvorostručila u odnosu na isti period prošle godine.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u Tursku je izvezeno oružja i municije u vrijednosti od 23,64 miliona KM, što je znatno više od 7,68 miliona KM, koliko je izvezeno u istom periodu 2017. godine, a što je ovu zemlju stavilo na drugo mjesto po vrijednosti izvoza iz BiH. U Egipat je ostvaren izvoz nešto veći od devet miliona maraka, ili čak 43 puta više nego 2017, kada je izvoz u ovu zemlju iznosio skromnih 206.931 KM.
Generalno gledano, Saudijska Arabija i dalje je glavni partner kada su rezultati namjenske industrije u pitanju s izvozom od 35,66 miliona KM na devetomjesečnom nivou, što je izdvaja daleko ispred drugih.
Najveći pad zabilježen je u trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je izvoz sa 21,31 miliona KM u prošloj godini pao na 10,36 miliona KM, što znači više nego duplo.
U grupaciji namjenske industrije pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH kažu kako su zadovoljni ovogodišnjim rezultatima kada je izvoz u pitanju. Adela Vukotić-Terek, sekretar grupacije, kaže kako je svako tržište važno, ali da treba imati u vidu da svaki izvoz na novo tržište podrazumijeva i brojne preduslove, odnosno dozvole za izvoz u skladu sa geopolitičkim zbivanjima i položajem naše zemlje u odnosu na njih.
"Problemi pri izvozu ove industrijske grane se uglavnom odnose na administrativne prepreke, poput visokih troškova pratnje pripadnika policije kod prevoza oružja i vojne opreme, nemogućnosti pribavljanja povoljnih avansnih garancija, ali ni ostali problemi koji su opšteg karaktera, poput nedostatka kvalifikovane radne snage, nisu zaobišli ovaj sektor. Svaka isporuka oružja i municije iz zemlje je zbog režima dozvola maksimalno kontrolisana od strane nadležnih institucija BiH, i to prema najstrožim kriterijima i standardima za koje se moraju obezbijediti brojna dokumentacija i odobrenja. Sve to zahtijeva novac i vrijeme i pokazuje da su naše kompanije, uprkos brojnim sigurnosnim zahtjevima, sposobne da ostvare dobre poslovne rezultate", kazala nam je Vukotić-Terekova.
Prema podacima Komore, ukupan izvoz za osam mjeseci ove godine iznosio je 112,47 miliona KM, što je poredeći s istim periodom prošle godine više za 11,18 odsto, kada je iznosio 101,15 miliona KM. U zadnjih deset godina namjenska industrija BiH bilježi dvocifrene stope rasta izvoza.
Nermin Džindić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, rekao je na kraju svog mandata da je zadovoljan ostvarenim rezultatima u oblasti namjenske industrije. Prema njegovim riječima, brojne kompanije u namjenskoj industriji bile su na izdisaju, dolazilo je do štrajkova, radnici su bili bez plata, a danas one ostvaruju dobit.
"Svu dobit Vlada FBiH je reinvestirala u nove linije, opremu, obnavljanje starih kapaciteta. Isporuke i plate sada idu na vrijeme", dodao je on.
Rezultat namjenske industrije BiH prvenstveno se mogu posmatrati kroz preduzeća u Federaciji BiH, s obzirom na to da ona u Republici Srpskoj imaju brojne poteškoće u svom radu.
Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi RS, kazao je nedavno kako je preduzećima namjenske industrije u RS data velika podrška, prije svega "Orlu" iz Bijeljine i "Kosmosu" iz Banjaluke.
"'Orao' tek čeka svijetla budućnost kada okončamo proces sticanja licence za remont helikopterskih motora, a njihova ambicija je da dobiju i licencu za remont avio-motora MiG-ova". kazao je Đokić.
Preduzeće "Tehnički remont" iz Bratunca jedno je od rijetkih koje je stalo na svoje noge, s tim da je privatizovano prije nekoliko godina. Oni su svog strateškog partnera pronašli u Namibiji, u koju je za devet mjeseci ove godine zabilježen izvoz nešto veći od milion maraka.
Biznis.ba / NN
