Hajrudin Bilalić je prije 25 godina doselio u Tuzlu i kupio imanje u naselju Požarnica. Kada je krenuo u čišćenje parcele, uz samu rječicu je pronašao staru bušotinu iz koje je izvirala crna tečnost, po mirisu je shvatio da je u pitanju nafta. Prva ispitivanja koja je uradio pokazala su da je u pitanju nafta, benzin i plin.
Uz prvu, stotinjak metara dalje, pronašao je još jednu bušotinu.
„To je bilo prije 25 godina. Kako je izviralo tada, tako izvire i sada. Nikad u ovom periodu se nije desilo da izvorišta presuše. Sve to ide u rijeku, ne iskorištava se ništa", kaže za Vijesti.ba Hajrudin Bilalić.
Prva ispitivanja nalazišta nafte na ovom području rađena su za vrijeme Austro - Ugarske vladavine. Tada je ustanovljeno da je područje Svjeveroistočne Bosne bogato naftom. Ispitivanja ovog područja, kao i samih izvorišta u dvorištu Hajrudina Bilalića nikad nisu rađena ozbiljno, nego parcijalno i na nivou profesorskih i studentskih radova.
„Studenti iz BiH i još neki iz inostranstva su dolazili i uzimali uzorke, dokazano je da ovdje postoji nafta, plin i benzin. Nikad niko ozbiljno nije dolazio ko bi mogao u konačnici eksploatisati ova nalazišta. Ja bih volio da dođu iz Vlade TK, premijer Halilagić, premijer Federacije Nermin Nikšić, pa i gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić i da vide da je ovo nafta, da vide koliko toga ima, da to neprekidno izvire, pa valjda bi se pronašao neko ko bi i radio na ovome", dodaje naš sagovornik.
Bilalić je mišljenja da se ovakav energetski potencijal može i mora iskoristiti:
„Ovo da je u bilo kojoj državi Evrope, ne bi propalo ni litra. Kod nas sve može, kod nas sve ovo propada već dvadeset i nešto godina. Zamislite da se ispitivanjem utvrdi da je isplativo raditi bušotine, eksploatisati. Pa mi bismo ovdje bili Saudijska Arabija, ljudi bi se zaposlili, progledali bi svi."
Na konstataciju da bi on u tom slučaju bio šeik iz Požarnice, Bilalić ističe da se ne bi bunio:
„Meni realno i ne treba ništa, ja sam svoje proživio, ali lijepo bi bilo zaposliti ljude. Odavde ljudi ionako samo odlaze, to bi bio projekat koji bi narod vratio u Požarnicu i u Tuzlu“, zaključuje Bilalić.
O količinama nafte koje se nalaze ispod Tuzle teško je govoriti, dosadašnja ispitivanja su išla do 1.000 metara dubine, a stručnjaci koji su dolazili u Požarnicu, iz Makedonije, ali i domaći inžinjeri, smatraju da je potrebno bušiti znatno dublje.
Upravo zbog obećavajućih naznaka o ležištima nafte u TK, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH je početkom 2020. raspisalo međunarodni javni poziv naftnim kompanijama za dodjelu koncesije za istraživanja i eksploataciju nafte i plina na području Federacije. Međutim, zbog pandemije, poziv je bio neuspješan, drugi poziv nikad nije raspisan.
