U Stocu otvoren sajam „Eco Vision Hercegovina 2026“: Okupio 50 izlagača
Sajam, koji traje 4. i 5. septembra, su službeno otvorili generalni tajnik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Nihad Bajramović i Mladen Todorović iz inicijative "Green & Healthy BiH", naglasivši važnost ovakvih događaja u promociji organske proizvodnje i razvoju održive poljoprivrede.
U svojim obraćanjima istaknuli su kako sajam nudi autentičan doživljaj hercegovačkog podneblja te predstavlja glavno mjesto susreta i povezivanja poljoprivrednih proizvođača s kupacima, distributerima, ugostiteljima i institucijama, javlja Fena.
Ovogodišnji sajam još jednom je pokazao da interes za ekološku proizvodnju u Bosni i Hercegovini vlada, ali da pred proizvođačima stoji dug put do konačnog plasmana na police.
- Interes za ekološku proizvodnju definitivno raste. Sve više potrošača želi znati što kupuje, odakle proizvod dolazi i na koji je način proizveden. Istovremeno, sve je više proizvođača koji prepoznaju ekološku proizvodnju kao priliku za razvoj, veću dodanu vrijednost i dugoročnu održivost. Sajam nam je pokazao da postoji veliki potencijal, ali i da ga moramo sustavno razvijati - kazala je za Fenu Jelena Bartolović, predsjednica Poljoprivredne zadruge Agro Boss Organic, kao suorganizatora sajma.
Prepreka više nije uzgoj, nego certifikacija i plasman
Kao organizator ističe da najveći problem više nije samo proizvodnja.
- Naši proizvođači znaju proizvesti kvalitetan proizvod, često iznimne kvalitete. Problem nastaje kada taj proizvod treba certificirati, brendirati, promovirati i, što je najvažnije, plasirati na tržište po cijeni koja proizvođaču omogućava da nastavi proizvodnju - objašnjava Bartolović.
Certifikacija je naime važna jer potrošaču daje sigurnost i povjerenje, ali, kako navodi, troškovi i procedure za male proizvođače mogu predstavljati teret. Nakon toga dolazi pitanje plasmana. Imamo kvalitetne domaće proizvode, ali nemamo dovoljno razvijene kanale kroz koje bi oni kontinuirano dolazili do krajnjeg kupca.
Smatra da se proizvođaču mora pomoći da svoj proizvod proda, da dobije poštenu cijenu i da od poljoprivrede može živjeti.
Dodaje da su bez obzira na visoke cijene, kupci spremni platiti više, ali ne neograničeno i ne samo zato što na proizvodu piše „eko“ ili „organsko“.
Potrošači i dalje žele kvalitetu, sigurnost, transparentnost i dokaz da proizvod zaista vrijedi više.
- Naš je zadatak kako proizvođača i organizatora educirati tržišno i objasnimo zašto ekološki proizvod ima višu cijenu. Iza te cijene često stoje veći troškovi proizvodnje, ručni rad, manji prinosi, certifikacija, kontrola proizvodnje i odgovorniji odnos prema zemljištu i okolišu - dodaje Bartolović.
Zaključuje da kupac mora razumjeti vrijednost proizvoda, a proizvođač opravdati povjerenje kupca.
Glavni izazovi s kojima se susreću domaći proizvođači
Kada se govori o institucionalnoj potpori, predsjednica Zadruge napominje kako ona postoji, ali smatra da mora biti puno konkretnija.
Ističe da je potrebno više sistemske podrške proizvođačima, od edukacije i dostupnije certifikacije, preko financijske potpore i stručne pomoći, do stvaranja boljih uvjeta za plasman domaćih proizvoda.
Institucije, tvrdi ona, proizvođači, zadruge, kupci i struka moraju djelovati zajedno.
- Ekološka poljoprivreda ne bi trebala biti promatrana samo kao još jedna grana poljoprivrede. Ona je povezana sa zdravljem ljudi, očuvanjem zemljišta i prirodnih resursa, razvojem ruralnih područja, ostankom mladih na selu i stvaranjem kvalitetnijeg domaćeg prehrambenog sustava - ocjenjuje Bartolović.
Cilj sajma je podići svijest o tome koliko je važno kupovati domaće
- Cilj sajma nije samo izložiti proizvode i završiti događaj. Sajmom 'Eco Vision Hercegovina' želimo graditi kao platformu koja povezuje ljude i otvara konkretne mogućnosti. Naš prvi cilj je promocija domaćih proizvođača i povećanje njihove vidljivosti. Drugi je povezivanje proizvođača s kupcima, distributerima, ugostiteljima, trgovinama, institucijama i potencijalnim poslovnim partnerima. Treći,otvaranje novih tržišta i četvrto, možda najvažnije, želimo podići svijest o tome koliko je važno kupovati domaće i podržavati ljude koji proizvode hranu - kaže Bartolović.
Napominje da domaći proizvođač ne smije ostati ograničen samo na lokalno tržište.
- Nije dovoljno imati samo kvalitetan proizvod, moramo mu otvoriti vrata regionalnog i europskog tržišta. Stvaranje novih prodajnih kanala jedini je način da mladima i ženama u ruralnim područjima osiguramo održiv posao i razlog za ostanak - zaključuje Bartolović.