Komesar za susjedstvo i proširenje Evropske unije predstavo je danas paket za proširenje 2020. i Ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan zastupnicima u inostranstvu.
- Za ovu Komisiju zapadni Balkan bio i jeste naš prioritet od prvog dana u uredu i mi smo uvjereni da budućnost leži u Evropskoj uniji za sve njegove zemlje. Ovo je i naš strateški interes, ne samo strateški interes regije, i radit ćemo dalje da ih približimo nama.
Kada je u pitanju zapadni Balkan, Varhelji je naglasio da je Evropska unija prema ovoj regiji imala tri ključna cilja.
- Prva je bila obnoviti proces proširenja, druga je bila otvoriti pregovore između Albanije i Sjeverne Makedonije, a treća je bila obezbijediti ekonomski oporavak u regiji. Drago mi je da kažem da ono što ću predstaviti danas predstavlja treći, jer su prva dva već ostvarena.
Pandemija COVID-a 19, prema riječima Varheljija, dodatno je potvrdila da će upravo dio koji se tiče ekonomske pomoći biti najvažniji dio strategije.
- Zapadni Balkan značajno zaostaje u ekonomskom razvoju za Evropskom unijom, njegov BDP po glavi stavnovnika je manji od 50% prosjeka EU i naš je izazov kako omogućiti ovoj regiji zatvori ta razlika kako kako bi BiH bila kompatibilnija s Evropskom unijom i uspostavila uspješnu tržišnu ekonomiju, naveo je Varhelji.
Zbog ovoga Varhelji ističe d aje pripremljen ekonomski i investicioni plan za regiju Zapadnog Balkana.
- Komisija predlaže da se mobilizira do 9 milijardi eura, u okviru IPA 3 fonda za period od 2022. do 2027. kako bismo povećali kapacitete ove regije da se približi EU.
No Varhelji ističe da bi se kako je cilj i pružiti dodatni podsticaj za ekonomski razvoj kako bi se u ovo područja mogle privući dodatne investicije u vrijednosti do 20 milijardi eura.
- U poređenju s našim planom, spomenut ću vam samo da je BDP kompletnog regiona oko 100 milijardi eura, naglašava Varhelji.
Varhelji tvrdi da bi prema ovim procjenama ove investicije trebale obezbijediti rast od najmanje 3,6 posto BDP-a, a da bi plan mogao mobilizirati u sredstva u iznosu od 30% BDP-a kompletne regije.
Komesar naglašava da je investicioni plan usmjeren na ključna područja od krucijalne važnosti koja su u stanju omogućiti rast i zaposlenjam brzo i na održivom nivou.
Varhelji je istakao da je prvi cilj uložiti u infrastrukturu i transport, što u prvom redu podrazumijeva izgradnju autoputeva. Cilj je povezati glavne gradove zapadnog Balkana. Drugi cilj je uložiti u obnovljive izvore energije koji bi trebalo da zamijene ugalj kao način dobbijanja energije. Treći cilj je investirati u zaštitu prirodne sredine, četvrti u razvoj digitalnih tehnologija. Privatni sektor i ljudski kapital s posebnim naglaskom na mlade koji napuštaju regiju je peti cilj ovog investicionog plana.
Svake godine Komisija donosi svoj „paket za proširenje”, skup dokumenata koji objašnjavaju njeznu politiku proširenja EU. Paket uključuje Komunikaciju o proširenju, koja utvrđuje put naprijed zemljama koje teže ulasku u EU. Sadrži i izvještaje u kojima Komisija predstavlja detaljnu procjenu napretka svakog kandidata i potencijalnog kandidata u ispunjavanju kriterija za članstvo.
Ekonomski i investicijski plan se uusredotočuje na vodeća područja i projekte koji će direktno stvoriti dugoročni rast i radna mjesta, kao i atraktivnu investicijsku klimu na zapadnom Balkanu.
Pozadina
Uprkos očekivanjima, Evropsko se vijeće tek u martu 2020. godine složilo oko otvaranja pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, nakon što je Komisija objavila revidiranu metodologiju proširenja. Cilj ove metodologije je učiniti pregovore o pristupanju EU-u učinkovitijim i učiniti proces vjerodostojnijim.
Crna Gora započela je pristupne pregovore 2012. godine, a Srbija 2014. godine, dok su Bosna i Hercegovina i Kosovo potencijalni kandidati.
Pregovori s Turskom započeli su 2005. godine, ali otkako se zemlja povlači u područjima demokratije, vladavine prava i temeljnih prava, Vijeće za opće poslove u junu 2018. odlučilo je zamrznuti pristupne pregovore s Turskom.
Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) glavni je instrument financiranja koji EU koristi za potporu reformama u 'zemljama proširenja'. Treća generacija ovog instrumenta financiranja trenutno se pregovara između suzakonodavaca.
Biznis.ba
