- Imajući u vidu važnost i osjetljivost ove teme, te kako bismo dali naš doprinos fiskalnim reformama koje za cilj imaju pozitivan učinak na životni standard radnika, smanjenje siromaštva i povećanje kupovne moći stanovništva, te rasterećenje privrede, što bi posljedično moglo stimulirati domaću ekonomiju, apelujemo na Vas kao donosioce odluka da se što hitnije djeluje na izmjenama Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak - saopćeno je iz Vijeća.
Navode da se nisu protivili povećanju minimalnih neto primanja radnika na 1.000 KM i to su više puta isticali, pogotovo uzevši u ubzir da njihove članice već duže vrijeme svojim radnicima obezbjeđuju primanja i u većim iznosima od zakonskog minimalca.
- Ono što moramo spomenuti kao problem jeste neprovođenje paralelne porezne reforme, te smanjenja stopa poreza i doprinosa u skladu sa tržištima rada koja nas okružuju, zajedno sa aktivnostima na povećanju minimalne plate, a sve kako bi se osigurala jednakost u postupanju prema svim učesnicima na tržištu rada, i kako bi se održala konkurentnost naših poslovnih subjekata, ali i konkuretnost FBiH u privrednom i investicijskom smislu - navode iz Vijeća.
Smatraju da nedavno usvojena odluka povećanja minimalne plate u neto iznosu, prema svim parametrima, znači samo povećanje ukupnog bruto iznosa što će imati posljedice na privredu, jer su poslodavci prisiljeni prilagoditi se potpuno neplaniranim i značajno većim troškovima poslovanja, a što može isključivo rezultirati značajnim povećanjem troškova poslovanja, naglo zaustavljanje investicija ili podizanje cijena proizvoda/usluga.
Problematično im je što je takva odluka donesena bez ostavljanja perioda za prilagođavanje, u situaciji kada su poslodavci već napravili budžete i planove za narednu godinu, što značajno ugrožava poslovanje i izvjesno je da će negativno uticati na investicijske cikluse, ali i šalje pogrešnu poruku za buduće investitore.
Naglašavaju da su članice Vijeća izrazile veliku zabrinutost zbog mogućeg pritiska na poslovanje, naročito u sektorima s nižom profitabilnošću, kao što su tekstilna industrija ili uslužne djelatnosti, te da bi povećanje troškova rada moglo dovesti do smanjenja broja radnih mjesta ili odlaska poslodavaca u druge susjedne ekonomije, što bi poništilo neke od očekivanih koristi.
- Moramo istaći da ne posluju svi investitori u visokoprofitnim granama, te jasno ističemo da mi ne zastupamo interese pojedinačnih firmi i poslovnih subjekata, nego pokušavamo ukazati na potrebu provođenja reformi koje će istovremeno obuhvatiti i povećanja plata, ali i umanjenje tereta doprinosa i drugih nameta za poslodavce - saopćeno je iz Vijeća.
