U vrijeme pandemije koronavirusa kada su vlasti savjetovale da se građani okrenu poljoprivredi, to su uradili i brojni Visočani, ali sada se nalaze u problemu jer ugovoreni otkupi krompira nisu ispoštovani.
Muhamed Dervišbegović, u ime poljoprivrednog Udruženja Agro-Vis Visoko, u izjavi za Klix.ba je kazao da trenutno u skladištu oni trenutno imaju 150 tona krompira, a da velika količina ovog poljoprivrednog dobra još nije otkopana te da su tu još brojni proizvođači.
"Imamo dogovorenu saradnju s Gradskom upravom Visokog za plasman oko 50 tona krompira koje bi koristili za javne kuhinje i druge ustanove. Međutim, samo pet posto krompira je otkupljeno od 50 tona i najvjerovatnije je da će velike količine krompira završiti na đubrivu", kahzao je Dervišbegović.
Pojasnio je da je otkupna cijena krompira minimalna, ali da zbog koronavirusa Gradska uprava sporije otkupljuje količine krompira.
"Vlada kantona u vrijeme pandemije koronavirusa poticala je proizvodnju, što plasteničku što otvorenu, a Gradska uprava Visokog je tek prije mjesec dana uplatila nešto više od 800 KM za proljetnu sjetvu što je trebalo dosta ranije biti uplaćeno jer je sezona sada pri kraju", dodao je Dervišbegović.
Pojasnio je da svaki dan pokušavaju pronaći nove planove za plasman proizvoda, ali da je realizacija veoma spora zbog brojnih faktora.
S druge strane u problemima su i proizvođači mlijeka, i to ne samo u Visokom, već u cijeloj BiH koji imaju 15 miliona litara mlijeka viška. Problem je u tome što zemlje regiona dalju bolje poticaje svojim proizvođačima mlijeka koji potom po puno jeftinijoj cijeni sirovo mlijeko prodaju bh. mljekarama.
Predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka u Visokom Emir Džafić u izjavi za Klix.ba je kazao da mljekare koje otkupljuju mlijeko imaju viškove te da je upitna dalja proizvodnja i na području Visokog.
"Mi smo iskoristili sve mogućnosti te na području našeg grada za kratko vrijeme registrovali 70 obrta, a prije dvije godine smo imali samo dva. Prošle godine smo imali proizvodnju od 3.350.000 litara, a s obzirom na koronavirus, ove godine će to biti iznad četiri miliona litara jer su se ljudi više posvetili ovom poslu. Sve to govori da su mljekari ne samo u Visokom, već i u drugim općinama u FBiH, u velikom problemu jer dolazi do širenja proizvodnje, ali naše mljekare uvoze sirovo mlijeko iz vana jer je do 20 posto jeftinije od domaćeg, a sve jer njima njihove države daju bolje benefite", kazao je Džafić.
Sve to, kako kaže, utjecat će na smanjenje cijena mlijeka, plaćanja radne snage, a u konačnici pada proizvodnje i gašenja obrta i radnih mjesta.
"Farme je jako teško formirati i to je jako skupa investicija. Cijena junice je od 4 do 5 hiljada KM, a kada nemamo gdje plasirati mlijeko, moramo krave prodavati tri puta jeftinije mesarima", zaključio je Džafić.
Šta će biti s velikim količinama krompira i mlijeka, kako u Visokom, tako i u BiH pokazat će vrijeme, ali je sigurno da je poljoprivreda na koljenima te da i onako mali poticaji, posebno ako kasne, ne doprinose rješavanju problema ljudi koji za život zarađuju na poljima Bosne i Hercegovine.
