Vlast i poslovna zajednica u Republici Srpskoj imaju gotovo identično viđenje ekonomskih reformi koje bi trebalo sprovesti u narednim godinama, a kako bi se stvorio bolji poslovni ambijent od kojeg bi korist imali i država i privrednici, ali i radnici.
Kako se navodi u Vladinom Nacrtu programa ekonomskih reformi RS za period od 2019. do 2021. godine, a koji je objelodanjen juče, akcenat će sa fiskalne politike biti pomjeren na realni sektor i strukturne reforme. Vlast je sebi zacrtala pet ciljeva, a to su povećanje plata, povećanje produktivnosti i konkurentnosti privrede, reforma obrazovanja i tržišta rada, uspostavljanje održivog zdravstvenog sistema i efikasnog javnog sektora. Identifikovano je deset ključnih prepreka za rast i konkurentnost, među kojima su neefikasna javna preduzeća, fiskalna preopterećenost, prezadužen zdravstveni sektor, nizak nivo konkurentnosti proizvoda, nizak nivo i kvalitet naučne produktivnosti, neusklađenost upisne politike s potrebama tržišta.
"Povećanje plata zasnivaćemo na smanjenju opterećenja privrede, kroz smanjenje neporeskih davanja, nastavak reforme plaćanja porodiljskog bolovanja, povećanje plata u sektoru obrazovanja te posebno kroz pojačane napore kontrolnih organa na smanjenju sive ekonomije", navodi se u dokumentu.
Mjere u oblasti obrazovanja, smatraju, dovešće do veće produktivnosti radnika, a samim tim i veće konkurentnosti privrednih subjekata, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu.
"Reforma tržišta rada biće upotpunjena reformom Zavoda za zapošljavanje RS, s ciljem da se smanji administrativna opterećenost zavoda. Posebna pažnja biće posvećena sređivanju evidencija na način da lica koja aktivno traže posao budu odvojena od onih koja su na evidenciji Zavoda radi ostvarivanja drugih prava, a ostvarivanje prava na besplatno zadravstveno osiguranje prenijeti na Fond zdravstvenog osiguranja", navodi se u Nacrtu programa ekonomskih reformi RS.
Najavljuju i reformu javnih preduzeća, od kojih se očekuje da budu izvor dodatnog finansiranja budžeta RS, kroz redovno ostvarivanje dobiti, te donošenje registra zaposlenih u javnom sektoru, koji će biti osnova za smanjenje ukupnih troškova na plate u javnom sektoru i smanjenje broja zaposlenih.
Sa druge strane, u Privrednoj komori RS, kada je poslovno okruženje u pitanju, očekuju da se opterećenje po osnovu poreza i doprinosa vrati na nivo iz 2008. godine, odnosno na nivo do 50 odsto opterećenja na platu. Traže i izmjene Zakona o porezu na dobit, Zakona o praznicima, Zakona o doprinosima te donošenje zakona o likvidacionom postupku.
"Suzbijanjem sive ekonomije i redefinisanjem poreske politike otvara se prostor za povećanje plata zaposlenih, odnosno stimulišu se poslodavci da isplaćuju veće plate, navodi se u njihovim smjernicama za razvoj privrede i mjerama za program ekonomskih reformi.
Prema njima, kod upisne politike primat bi trebalo dati određenim tzv. radničkim zanimanjima, odnosno tehničkim strukama, na uštrb društvenih smjerova, koji su dominantni u srednjoškolskim centrima i koji, kako ocjenjuju, produkuju kadar za biro rada. Predlažu osnivanje naučnoistraživačkog razvojnog centra u funkciji povezivanja akademske zajednice i privrede, te razvoja novih proizvoda i novih tehnologija za potrebe privrede.
U Komori kažu kako ne mogu komentarisati Vladine planove dok i zvanično ne dobiju dokument.
"Nismo imali vremena da izvršimo detaljnu analizu, tako da ne možemo dati konačnu ocjenu. Nadamo se da ćemo u direktnom kontaktu s Vladom usaglasiti stavove, a da će što više naših prijedloga biti uvršteno, a što je najbitnije i realizovano", kazao je Vladimir Blagojević, portparol Komore.
Biznis.ba / NN
