Wawa Wang o najavi Kine: Hoće li odustati od TE u BiH i Srbiji

Njena organizacija uključila je u svoja praćenja i Zapadni Balkan jer je, kako ocjenjuju, region postao ključno mjesto kada se govori o kineskom izvozu tehnologije za obradu uglja ali i obezbjeđivanje finansija za projekte razvoja termoelektrana na ugalj.

- Ili da budem preciznija, kada uzmemo u obzir sve njihove projekte koji su planirani, a tiču se proizvodnje energije iz uglja u inostranstvu, pitanje od trilijardu dolara. Jednostavno, čekamo da čujemo šta će tačno Kina reći - kada se prestaje sa ovim projektima - pojašnjava Wang.

Dok čeka na naredni korak Pekinga, Wang u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) između ostalog navodi da bi voljela da prvo kinesko odustajanje bude od započete izgradnje termoelektrane Kostolac B3, oko 90 kilometara istočno od glavnog grada Srbije.

Šta je iznio Xi Jinping?

Obrt u upotrebi uglja u teremoelektranama najavio je na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kineski predsjednik Xi Jinping, kada je objavio da Peking planira da prestane s izgradnjom termoelektrana na ugalj u inostranstvu. Također, iznio je namjere te zemlje da pojača podršku siromašnijim zemljama u razvoju čiste energije.

U svom obraćanju putem videolinka 22. septembra nije detaljnije obrazložio planove, ali se očekuje da ova najava ograniči širenje postrojenja na ugalj u mnogim zemljama u razvoju u okviru kineske inicijative "Pojas i put", na čijem je putu više zemalja Zapadnog Balkana. Kina, u tekućoj 2021. godine, po prvi put nakon nekoliko godina, nije najavila finansiranje nijednog projekata postrojenja na ugalj.

Danski program Pravednih finansija ranije je ukazao da javni razvojni fondovi zemalja moraju biti korisni ljudima, klimi i okolini, ali da se na primjeru projekata koje podržava Kina, vidi da oni nekada podržavaju najrazornije i najštetnije aktivnosti.

Energija uglja je, kako objašnjavaju, najzagađeniji izvor energije u svijetu i najveći doprinos klimatskim promjenama. Ipak, sagovornica RSE navodi da ju je najava kineskog lidera iznenadila.

Stanje šoka

Wang: Da, kao i svi koji prate aktivnosti Kine u inostranstvu, bili smo potpuno šokirani. Mislim da je cijeli svijet odahnuo kada smo čuli za najavu Kine da će prestati sa podrškom za energetske projekte koji se zasnivaju na uglju, naročito zbog onih projekata koji su planirani u sklopu projekata "Pojas i put".

Ipak, to ne mijenja činjenicu da je trenutno, samo u ovoj godini predviđen rad na postrojenjima na ugalj ukupne snage od 40 gigavata. Prema našim istraživanjima, kineske kompanije su trenutno uključene u rad još najmanje 10 termoelektrana na ugalj širom svijeta, uključujući tu i projekte u Bosni i Hercegovini, Turskoj, Indoneziji, Vijetnamu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Nekoliko projekata trenutno je predmet pregovora u Africi. Dakle, iako zaista podržavamo obećanje koje je dala Kina, zapravo čekamo da vidimo koliko takva obećanja možemo uzeti za ozbiljno.

Konkretno, da li će Peking uskoro izaći s nekim vremenskim okvirom, kada tačno prestaje podrška, finansijska i svaka druga za izgradnju projekata koji podrazumijevaju proizvodnju energije iz uglja u inostranstvu.

RSE: Znate li ko može da izvrši, da li iko može da izvrši pritisak na Kinesku vladu da izađe u javnost s jasnim vremenskim okvirom, kada misli da prestane sa podrškom projektima proizvodnje energije iz uglja u inostranstvu?

Wang: Mislim da nijedna zemlja samostalno ne može da ostvari takav pritisak na Kinu. Kineska vlada mora, prije svega, da bude spremna da preuzme takvu obavezu. I to ne zato što će pokleknuti pod stranim pritiscima, već zbog toga što postoji pređeni put od nekoliko godina kritika koje dolaze na njihovu adresu od međunarodnih organizacija, eko aktivista i kroz klimatsku diplomatiju. Važno je da se prepozna da postoje lokalne zajednice na koje negativno utiču kineski projekti koji se zasnivaju na uglju.

To su lokalne zajednice koje su ugrožene od Azije, Afrike, Latinske Amerike pa sve do Zapadnog Balkana. Lokalne zajednice i nevladine organizacije zajedno su ukazivale na očigledne negativne posljedice takvih projekata koji se zasnivaju na uglju, kako po životnu sredinu tako i po ljude i njihovo zdravlje.

Zaista mislim da, kada pogledamo malo unazad, dok je 2015. godine Barack Obama bio predsjednik SAD, on je s predsjednikom Kine Xi Jinpingom postigao dogovor na najvišem nivou koji je trebalo da ograniči podrške svih država za bilo koju međunarodnu podršku energetskim projektima koji su štetni po životnu sredinu ili je zagađuju.

Zajednička izjava koju su potpisali tada, 2015. godine, nikada nije stupila na snagu, kada je riječ o kineskom dijelu dogovora. Zemlje koje su u azijskom dijelu kineskog projekta "Pojas i put" i za koje je predviđeno da učestvuju u gradnji energetskih postrojenja koje se zasnivaju na uglju, zapravo su po prvi put javno pozvale Kinu da se sa tim projektima prekine. Također po prvi put, 2020. godine, Evropska komisija je zvanično pozvala Kinu da prestane sa izgradnjom elektrana na ugalj.

RSE: Koji projekat očekujete da može prvi da bude prekinut?

Wang: U idealnom svijetu, ako (Kina) ispuni to obećanje nadamo se da će se primijeniti i na one projekte koji su već u izgradnji. UN je jasno rekao da jednostavno više nije moguće podržavati energetske projekte koji se zasnivaju na iskopavanju uglja. Nastavak bilo kojeg projekta koji podrazumijevaju ugalj kao energent bit će udar na klimatske promjene i doprinijeti ekološkoj krizi sa kojom se trenutno suočavamo.

Ono što bismo najviše voljeli da vidimo kao prvi projekat od kojeg se odustaje jeste Kostolac B3, na istoku Srbije, koji je trenutno još uvijek u fazi izgradnje. Ne samo zbog obećanja koje je dala Kina, već i zbog toga da je cijeli proces odobravanja ovog projekta bio problematičan od samog starta. Također, voljeli bismo da kineske vlasti odgovore na pritužbe lokalnih zajednica, za koje znamo da su dobili, a koji se tiču Tuzla 7 projekta, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.

RSE: Da li mislite da na globalnom nivou postoji pozitivan trend kada govorimo o tome da zemlje prestanu sa korištenjem fosilnog goriva, kao što je ugalj, kao izvora energije?

Wang: To je put kojim moramo da krenemo ako želimo da se borimo sa globalnim klimatskim promjenama. Moramo da budemo svjesni činjenice da su sve zemlje članice Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) izašle sa tržišta zapadnog Balkana kada govorimo o projektima proizvodnje energije koje se zasnivaju na uglju. Da li će Peking postupiti u skladu sa svojim obećanjem o prestanku izgradnje termoelektrana na ugalj u inostranstvu znat ćemo kada budu najavili vremenski okvir za prestanak podrške za sve inostrane projekte.

RSE: Koje energetske projekte u vezi sa ugljem Kina podržava na Zapadnom Balkanu?

Wang: Sa početkom kineskog projekta "Pojas i put", zemlje Zapadnog Balkana suočile su se sa rastom broja projekata u kojima kineska država i kineske banke podržavaju projekte izgradnje termoelektrana na ugalj širom regiona. Riječ je o nekoliko projekata na Zapadnom Balkanu, prije svega u Bosni i Hercegovini, u entitetu Republika Srpska, također u Srbiji, ali i u Crnoj Gori.

RSE: Prema vašim istraživanjima koji projekti koje podržava Kina nanose najviše štete životnoj sredini i lokalnoj zajednici?

Wang: Gotovo svi projekti koje se tiču proizvodnje energije iz uglja, a koje se sprovodi uz podršku Kine. Kostolac B3, na istoku Srbije, koji je u izgradnji a pod pitanjima koja pokreću lokalne zajednice. Takođe i Kostolac B2. Ugljevik 3, također, kao projekat prvo je najavljen u kineskim medijima i bez znanja građana u (bh. entitetu) Republici Srpskoj. Ovaj projekat se sam nalazi na mjestu gdje je pitanje zagađenja životne sredine historijsko.

Problemi su zaista na više nivoa. Međunarodne finansijske institucije uključujući i više izvoznih agencija različitih zemalja, javno su usvojile obavezu da neće finansirati elektrane na ugalj. Prije nekoliko godina u regionu Zapadnog Balkana primijetili smo da ove međunarodne organizacije napuštaju region.

Zatim je na scenu došla Kina koja je bila spremna da podrži takve projekte u trenutku kada su među zapadnim zemljama ekologija i klimatske promjene postale dio zvanične agende. Pošto zemlje Zapadnog Balkana nisu imale politiku niti pravila koja sprječavaju korištenje energije koje se zasniva na uglju, zapravo su postale lak plijen za Kinu. Postoji zaista čitava serija problema sa kineskim investicijama na Zapadnom Balkanu.

Neki od tih problema tiču se dobijanja dozvola koje garantuju da neće biti štete po životnu sredinu. Na primjer, procjena štetnosti po okolinu za projekat Kostolac 3 nije uključila planiranu izgradnju rudnika na ugalj. Uz to, i sam tender odnosno javno nadmetanje nije uopšte uzimalo u obzir uticaj na životnu sredinu. Gledajući druge projekte u regionu primijetili smo vrlo problematičan proces izdavanja dozvola.

Sam proces je podijeljen tako da se zaobiđu aspekti zaštite životne sredine, i na taj način, ne poštuju obaveze i preporuke Evropske unije ali ni lokalnih zakona. Ako pogledamo konkretne tehnologije na primjeru elektrane Kostalac B3, postoji mnogo podataka i istraživanja koja pokazuju da taj projekat ne poštuje regulativu koja se tiče zaštite životne sredine. Postoji mnogo dokumentovanih podataka o aerozagađenju koje je posljedica tog projekta. Spektar neregularnosti u tom projektu zaista je širok, da ne pominjemo direktan uticaj i brigu lokalnog stanovništva.

(RSE)