Vuković je u intervjuu za Fenu govorio o protekloj godini za koju ekonomisti i privrednici kažu da je bila puna turbulencija i izazova, te o perspektivama i prilikama za rast bh. privrede.
- Prema sadašnjim makroekonomskim pokazateljima, zabilježili smo stanovite padove pri čemu je ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH pala za oko milijardu KM. To nikada ne cijenimo zabrinjavajućim, a razlog tome je da smo uspjeli zadržati naša stara tržišta, među kojima, Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske i Srbije i to nam u svemu tome daje polet – rekao je Vuković.
Naglasio je da su se globalna kretanja reflektirala na BiH, ali da se sveukupno može ocijeniti da je protekla godina ipak bila uspješna.
- Nismo doživjeli stravične padove, nismo izgubili strana tržišta, nego smo se čak proširili na neka tržišta. Ono što nas žalosti sve skupa je zapravo odlazak mladih, odlazak naše radne snage i priljev neke nove radne snage koja nema svoju adekvatnu radnu industrijsku kulturu za funkcioniranje u BiH i zemljama u okruženju – dodao je Vuković.
Iako još nema cjelovitih zvaničnih podataka, cijeneći sveukupne makroekonomske pokazatelje, zabilježen je lagani pad izvoza, ali i uvoza u Bosnu i Hercegovinu.
- Kada je riječ o padu izvoza, to znači da potražnja za proizvodima i repromaterijalima lagano posustaje. Mi nismo izgubili ključna tržište zahvaljujući činjenici da smo zadržali kontinuitet naših ugovora, a što nas je jednako spasilo kada je bila pandemija. Dakle, sličan model se zapravo dešava sada. Sve te zemlje koje žele zadržati ugovor s BiH, nas negdje čuvaju u pričuvi i mi taj pričuvni moment moramo iskoristiti kvalitetnije pa se nametnuti kao ključni čimbenik. Upravo ova kriza je naša šansa - istakao je Vuković.
Često se, po njegovim riječima, koristi termin globalizacija, a sada se pojavio i novi, a to je deglobalizacija. Tako danas svjedočimo da se svijet ponovno polarizira, da se tržišta razbijaju na neka istočna, zapadna, središnja, itd.
- Mi pripadamo zemljama zapadnog Balkana, blizu smo Europske unije i de facto pripadamo Europi. Nama najbliže tržište je Europska unija i to potvrđujemo našim izvozom na to tržište – istakao je Vuković.
Mnogi su nas, kako je dodao, prepoznali kao bliske i pouzdane partnere, prebacili su svoje dijelove proizvodnje u Bosnu i Hercegovinu i na tome se još intenzivno radi. Da bi se takav proces nastavio u interesu Bosne i Hercegovine, kako je rekao Vuković, potrebno je poraditi na našoj unutarnjoj strukturi i stvaranju pozitivnog poslovnog ambijenta.
Vanjskotrgovinska komora BiH u saradnji sa poslovnom zajednicom i partnerima intenzivno radi na tome tražeći najbolja rješenja i na osnovu toga prezentirali su stanje pred Evropskom unijom, odnosno Evropskom komisijom, Europskim vijećem i pred direktoratima za proširenje.
- Na temelju toga bit će otvoreno posebno poglavlje 'business chapter' gdje ćemo pitati poslovnu zajednicu kako da sudjeluje u akcionom planu za daljnje pretpristupne fondove, te daljnje integracijske procese - rekao je Vuković, dodajući da se radi o značajnom iskoraku za poslovnu zajednicu u BiH.
Vanjskotrgovinska komora BiH prepoznata je i u Briselskoj deklaracija od 13. decembra 2023. u kojoj se jasno kaže da će temeljni sudionici u izradi akcionog plana za zemlje zapadnog Balkana biti RCC, CEFTA i Komorski investicijski forum.
- Mi smo u sve tri organizacije ili članovi upravnog odbora ili aktivni sudionici. Naša uloga je tu neizostavna i mi samo želimo da je artikuliramo pravovremeno i na pravi način onima na koje se ona odnose - dodao je Vuković.
Kada je riječ o investicijama i poboljšanju poslovnog ambijenta, kako je dodao, treba uzeti u obzir niz komponenti i tu se gleda kakva je vladavina prava u državi, kakav je politički ambijent, odnosi sa susjedima s kojima se najviše funkcionira, te kakva je uloga, uticaj i glas unutar Evropske unije.
- Želimo da se naš glas čuje i da Brisel prepozna aktivnosti u BiH. Naravno, oni postavljaju određene uvjete. Kada govorimo o Planu rasta za zapadni Balkan uvjeti su jasni. Govori se o zelenoj agendi, cirkularnoj ekonomiji, digitalizaciji određenih usluga, posebno malih i srednjih poduzeća, cjelokupnoj digitalnoj transformaciji, a mi još nemamo digitalni potpis. Govori se i o vladavini prava, borbi protiv korupcije, govori se o borbi protiv organiziranog kriminala, carinskih, poreskih prevara, itd. - naveo je Vuković, dodajući da su to bitni faktori koji utiču na opredjeljenja investitora i reflektiraju se na gospodarstvo.
Za poboljšanje poslovnog ambijenta, kako je dodao, presudna su i porezna rasterećenja kako bi se se podigle plate radnicima u BiH, jer zadovoljan radnik je taj koji ostaje.
- Ranije sam rekao da komparativna prednost BiH više nije jeftina radna snaga, nego dobro plaćeni radnici koji ostaju ovdje i dobro poznaju proces proizvodnje – rekao je Vuković u intervjuu za Fenu.
