Zelena ekonomija nije sistemski uvezana, BiH treba dostići zelene standarde
Komora se još od 2020. godine, kada je potpisana Sofijska deklaracija, aktivno obavezala uključiti u procese tranzicije bh. gospodarstva prepoznajući potencijal zelenih lanaca vrijednosti, u smislu stvaranja novih kompetencija, jačanja konkurentnosti izvoznog potencijala, maksimalnog korištenja unutarnjih resursa, redukcije otpada, očuvanja životne sredine i kreiranja novih radnih mjesta.
- Nakon tri godine od te deklaracije u punom kapacitetu su Vanjskotrgovinska i komore RS, Federacije i Brčko Distrikta. Održali smo niz radionica, razgovarali sa bh. kompanijama na osnovu čega smo došli do zaključaka, te smo u saradnji sa GIZ-om izradili preporuke za organe vlasti kako da se u okviru zelene ekonomije ponašaju u narednom periodu – kazao je potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.
Kaže da se u posljednjim godinama u „zelenoj ekonomiji“ u našoj zemlji sve dešava sporadično i sistemski neuvezano. Zato iz Komore žele donosiocima odluka pokazati na koji način se poslovna zajednica treba ponašati u segmentu zelene ekonomije.
Također, želja je da bh. privreda i dalje bude prisutna na evropskom tržištu, na koje izvozi više od 70 posto svojih proizvoda.
- To je naš imperativ i opstanak naših kompanija će zavisiti od aktivnosti koje budemo radili. Neophodno je postići standarde u zelenoj ekonomiji, kao i izvore finansiranja povoljne kreditne linije, kao i pristupiti reformi obrazovnog sistema kako bi se uvezala poslovna zajednica sa obrazovnim institucijama – dodao je Marinković.
Značajnu ulogu u pružanju podrške privrednom i privatnom sektoru u BiH pruža i Njemačka, koja je do sada kroz Green Recovery komponentu projekta Covid-19 Investment Response investirala 2,29 miliona eura u ovaj proces, sa posebnim fokusom na zelenu ekonomiju i stvaranje zelenih vrijednosti, prenosi Fena.
Adrijana Marić menadžerica Green Recovery komponente projekta Covid-19 Investment Response, koju GIZ implementira uime Njemačke vlade izrazila je zadovoljstvo što postoji mogućnost da se kroz ovaj projekt u protekle tri godine pruža podrška privatnim i javnim akterima da podrže zelenu transformaciju malih i srednjih preduzeća.
- Inicirali smo uspostavljanje mreže energetske efikasnosti te organizirali niz radionica na kojima smo razmotrili teme u vezi zelene ekonomije poput zelenih poslovnih modela u metalskoj i drvnoj industriji. Prezentovani su primjeri primjene najboljih raspoloživih tehnika „ozelenjavanja“ u proizvodnji, takozvane cirkularne ekonomije, s ključnim ciljem dekarbonizacije, odnosno smanjivanja karbonskog otiska – kazala je Marić.
Zeleni poslovni modeli su dvostruko koristni, jer osim što doprinose smanjenju zagađenosti, minimiziraju finansijske gubitke kompanija i opstanak na tržištu.
Pet preduzeća iz drvne i metaloprerađivačke industrije BiH su tokom 2023. godine uspješno usvojila i realizirala Zelene poslovne modele, čime su značajno unaprijedila svoje poslovanje i konkurentnost na tržištu.
Ovom prilikom zaključeno je da donosioci odluka moraju biti svjesni lanca proizvodnje i potrebe da se što prije uvedu zelene reforme, jer u skladu s onim na šta se obavezala EU, inostrani kupci neće željeti kupovati proizvode prljave industrije.
Prema Evropskom zelenom planu krajnji cilj EU je postići klimatsku neutralnost do 2050. godine. Ovaj paket inicijativa obuhvaća inicijative iz područja klime, okoliša, energetike, prometa, industrije, poljoprivrede i održivog finansiranja. Sve te inicijative međusobno su snažno povezane.
- Okupljeni smo sa zajedničkim ciljem unapređenja konkurentnosti privrednika na tržištu EU, što se može ostvariti kroz mjere resursne energetske efikasnosti, smanjenje njihovog karbonskog otiska te prelazak na cirkularne poslovne modele – poručila je Marić.
