Zbog toga smo značajno pojačali granice prema našim istočnim susjedima. U ovom trenutku je, takoreći, prekomandovano više od 125 policajaca s nivoa BiH, RS i Brčko Distrikta. Nastavit ćemo prebacivanje policijskih snaga na granicu u obimu u kojem to bude potrebno u narednom periodu i znatno ćemo tehnički opremiti Graničnu policiju kako bismo zapriječili sve nelegalne prolaze, a kako bi migranti isključivo morali ići na državne prijelaze.
S druge strane sada imamo dovoljan broj objekata za smještaj migranata. Kod nekih izbjeglica je primjetno nasilničko ili agresivno ponašanje, riječ je o nekih 20-30 osoba na području USK, a to pitanje će biti riješeno u toku ove sedmice i ono naravno više neće praviti probleme takve vrste.
Mi ćemo pratiti ukupnu situaciju i kretanje migranata prema Evropi dok ono bude sigurno i propusno, u tom smislu ćemo naravno i mi djelovati na našim istočnim granicama. Ako ikada EU ili bilo koja zemlja EU, pogotovo Hrvatska, tu rutu pretvore u takozvanu slijepu ulicu za migrante, naravno da ćemo imati adekvatan odgovor na način da BiH sigurno neće postati sabirni centar za ogroman broj migranata ako bi došlo do njihovog kretanja preko Grčke i Albanije dalje ka Balkanu", rekao je Zvizdić.
Kako komentirate izjavu predsjednika RS-a Milorada Dodika da političko Sarajevo zajedno s obavještajnom službom, koju, kako kaže, vodi SDA, radi na tome da se u BiH prije izbora "uvuče" blizu 150.000 migranata?
To su potpuno neistinite pa čak i nebulozne izjave. To su zaista vrlo nekorektne izjave koje su u funkciji predizborne kampanje i zbog toga je važno da imam ove relevantne podatke. Dakle, mi nastavljamo upravljati migrantskom krizom na jedan vrlo ozbiljan način u saradnji s našim susjedima, a u posljednje vrijeme i saradnji sa EU, FRONTEX-om, iako ne pripadamo njemu.
Ono što je jednako važno jeste da su institucije EU, UN, i druge države pokazale spremnost i izdvojile određena finansijska i materijalno-tehnička sredstva koja mogu znatno pomoći da riješimo ovo pitanje.
A kako komentirate Dodikove tvrdnje o britanskim špijunima u BiH, koji žele destabilizirati manji bh. entitet?
Radi se o jednoj izjavi koja uopće nije utemeljena na bilo kakvim istinitim i relevantnim činjenicama. Prije svega želim naglasiti da je Velika Britanija prijatelj BiH i da su upravo zahvaljujući britansko-njemačkoj incijativi pokrenuti brojni pozitivni i prije svega evropski ekonomski procesi u BiH.
Velika Britanija naravno ne šalje ljude, svoje građane, u misiju, kako to predstavlja gospodin Dodik. Ponavljam, sve je usklađeno s potpuno jasnom predizbornom taktikom, a to je ne govoriti o životnim problemima, ne govoriti o ekonomskim problemima koji postoje u RS, ne govoriti o daljnjim perspektivama, nego dalje forsirati i na neki način preferirati već isprobanu formulu izbornih kampanja, a plašiti svoj narod potezima i namjerama drugih i drugačijih.
Ta formula se, nažalost, više puta u prošlosti pokazala uspješnom i Dodik se očito nada da će i ovaj put homogenizirati svoje glasačko tijelo tako što će ih plašiti Bošnjacima, SAD-om, Turskom, a evo u posljednje vrijeme i Velikom Britanijom. Dakle, koga vidi prvog na horizontu ili kako mu padne na pamet, jednostavno on djeluje na takav način. Ja još jednom zaista pozivam da i u ovoj izbornoj kampanji ostanemo fokusirani na ono što je važno za BiH, prije svega su to evropske integracije, ekonomija i svakako pitanje stabilnosti i sigurnosti BiH i regiona.
Može li Mehanizam koordinacije odgovoriti novom zadatku iz Evropske komisije, odnosno na 655 pitanja. Koje su vaše procjene, ali i u vezi s kandidatskim statusom za BiH?
Mi smo očekivali dodatna pitanja, štaviše dobili smo manje dodatnih pitanja nego što je to recimo dobila Srbija i Albanija u odnosu na ukupan broj baznih pitanja, što govori da su naši prvi odgovori bili vrlo ozbiljni, sadržajni tako da ova pitanja ustvari samo znače njihov upit da li se u međuvremenu nešto promijenilo i da li imamo neke dodatne informacije i pojašnjenja određenih procedura.
Zbog toga od ovih 655 pitanja najveći broj pitanja i otpada na političke kriterije, dakle ne na sigurnosne, na ekonomske, na pitanje socijalne politike i obrazovanja, a što je i očekivano s obzirom na kompleksnost našeg političkog sistema. Ono što je prednost jeste da već imamo uspostavljena tijela Mehanizma koordinacije.
Želim ponoviti da je Mehanizam koordinacije ustvari i usvojen, definiran i kreiran upravo zbog potrebe da riješimo aktivnost na putu EU integracija kao što je Upitnik i on naravno nije supstitucija, niti je zamjena bilo kom zakonu, Ustavu ili bilo kojim drugim važećim zakonskim procedurama u BiH. Iskoristit ćemo već formirana tijela Mehanizma koordinacije. U ovoj sedmici pitanja će biti prevedena. Bit će podijeljena tačno po grupama čija je nadležnost da odgovore na ta pitanja. Ja još uvijek ne bih govorio o rokovima sve dok radne grupe ne počnu svoj rad, a onda će nas predsjedavajući radnih grupa izvijestiti o dinamici rada.
Moram reći, naravno, da je ovo specifično predizborno vrijeme koje je uvijek opterećeno dodatnim i tenzijama i blokadama i da ono može negativno utjecati i na ovaj dio faze odgovaranja na dopunska pitanja. Ali evo očekujem da ipak svi budemo racionalni i shvatimo značaj ove aktivnosti, jer poslije ove aktivnosti praktično ne bi ništa drugo trebalo stajati na putu dobivanja kandidatskog statusa, a jeste i ključni cilj da u vrijeme trajanja mandata ove vlasti ili ovog Vijeća ministara dobijemo kandidatski status. Kad odgovorimo na ova pitanja mi smo praktično ispunili sve naše obaveze s evropske agende koje nam omogućavaju da dobijemo kandidatski status.
Uskoro putujete na Samit 16+1 u Sofiji, a potom i Samit Zapadnog Balkana u Londonu. Šta se može očekivati za BiH?
Za nas će ključno biti dešavanje na Samitu u Londonu koji je ustvari nastavak Berlinkog procesa. Moram reći da kao i prethodni domaćini Velika Britanija ovaj samit priprema na jedan vrlo ozbiljan i odgovoran način. On će na neki način imati svoja tri ključna segmenta. To je segment ekonomije, politike, odnosno daljnjeg razvoja i unapređenja regionalnih odnosa i segment sigurnosti kojem će se ovaj put dati mnogo veći značaj nego u nekom prethodnom periodu.
Sva ova tri segmenta za nas su izuzetno važna, posebno pitanje ekonomije gdje će biti dodatno prošireno polje connectivity agend, dakle ne samo pitanje transporta i energije, nego i digitalnog povezivanja, jačanja malih i srednjih preduzeća, start up kompanija u svim zemljama regiona za što smo mi posebno zainteresirani zbog mogućeg zapošljavanja mladih ljudi.
U političkim odnosima smo naravno spremni za daljnje jačanje regionalne saradnje, ali uistinu na bazi međusobnog poštovanja i reciprociteta o našim odnosima. Mislim da će tu biti dva specifična pitanja, pitanja nestalih, dakle da završimo proces traženja nestalih poslije 20 i nešto godina. Svi smatramo da trebamo uložiti dodatne napore da finaliziramo taj proces i u tom smislu je zaista neophodna saradnja zemalja u regionu, prije svega između BiH, Srbije i Hrvatske i Crne Gore.
Naravno, pitanje vizne liberalizacije, viznog režima između BiH i Kosova na način na koji smo mi to i ranije predlagali. Nije riječ o priznanju Kosova, nego o tome da omogućimo privrednicima da mogu dobiti vize i razviti ekonomsku saradnju, a onda naravno i pitanju viza za građane koji bi trebali normalno putovati i obavljati svoje porodične, poslovne i turističke potrebe. Nadam se da ćemo ta dva pitanja riješiti na pozitivan način.
Kada je riječ o pitanju sigurnosti, ja sam jučer gospodina Moorea o tome detaljnije informirao. Mislim da je BiH napravila veliki progres, da ima puno toga pozitivnoga zato što smo zaista uspjeli spriječiti daljnji odlazak, bilo kakav odlazak građana na strana ratišta, ne postoji bilo kakav eksces koji bi se mogao okarakterisati kao akt ekstremizma, terorizma i međunacionalnog sukoba i u tom smislu zaista imamo vrlo pozitivne rezultate koje nam priznaju relevantne evropske i međunarodne institucije. Naravno, segment dobivanja novih investicija, grantova, kredita će biti nešto jednako važno i u tom smislu ćemo imati pripremne sastanke. Mi smo naše projekte iz oblasti transporta, okoliša i priroljoprivrede već pripremili, tako da su oni u fazi obrade.
U proteklom periodu došlo je do određenih napetosti između vas i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, pri tome mislim na relacije RS – Srbija, Sandžak – Srbija. Kakvi su trenutni odnosi među vama?
Personalni odnosi između gospodina Vučića i mene su korektni. Oni su dobri iako se rjeđe viđamo otkako je gospodin Vučić postao predsjednik Srbije, nego što je to bilo ranije kada je on bio premijer Srbije. Dobri personalni odnosi naravno mogu biti dobar temelj za izgradnju institucionalnih odnosa, ali ja uvijek u fokus stavljam pitanje razvoja institucionalnih odnosa.
Za razliku od gospodina Vučića, koji češće govori o potrebi saradnje među narodima, ja uvijek u prvi plan stavljam suradnju država, jer ja mislim da ako imamo dobru saradnju na državnom, institucionalnom nivou, u tom smislu ćemo sasvim sigurno imati pozitivan efekt na saradnju između građana i između naroda. Ono što je važno jeste da svi funkcioneri Zapadnog Balkana na svim konferencijama, skupovima u raznim zemljama na području Zapadnog Balkana ili Evrope uvijek govore o tri bitne stvar, a to su evropske integracije, ekonomski razvoj i pitanje sigurnosti.
To je ustvari ta zvanična agenda u vezi s kojom se svi slažemo, koju svi forsiramo i to je najmanji zajednički sadržilac naših interesa i to je i dobra tendencija. Međutim, primjećujemo da čak i pojedini političari u BiH, a svakako u regionu, vjerovatno imaju neke tajne agende.
Očito je da kroz različite sastanke nekada čujemo neke izjave koje nas navode na pomisao da postoje i neki tajni agenti. Ali ja i dalje mislim da su ova tri bazna cilja ili tri prioriteta i dalje najvažnija, posebno sigurnosna situacija.
Kao što je gospodin Vučić često zabrinut za sigurnosnu situaciju u BiH, moram reći da sam jako zabrinut zbog odnosa između Srbije i Kosova koja je zaista vrlo rovita i u tom smislu može uzrokovati brojne probleme ne samo, na području Srbije nego i na području regiona. Uostalom, imali smo primjer da takve odnose znatno nazadi samo jedna fudbalska utakmica.
Zbog toga me posebno raduje činjenica da bi Makedonija vrlo brzo mogla postati punopravna članica NATO-a i ja zaista svom kolegi i prijatelju Zoranu Zaevu želim čestitati na svim procesima i aktivnostima, liderskoj poziciji, na hrabrim istupima i hrabrim rješenjima koja su prekinula skoro trodecenijsku agoniju u kojoj se nalazila i Makedonija i to može biti jedna dobra matrica na koji način se brojna pitanja na području zapadnog balkana trebaju riješiti. BiH i ja osobno nemamo nikakve tajne agende, nikakve druge planove B, C, D ili alternative.
Koji je vaš komentar na situaciju u kojoj je došlo do povećanja cijena goriva, a kako je u javnosti protumačeno, nakon uvođenja novih akciza na gorivo?
Zakon o akcizama je usvojen na državnom nivou i svima treba vrlo jasno objasniti da nijedan jedini fening, niti jednu jedinu marku od prikupljenih akciza ne dobiva nivo BiH. Ukupna sredstva idu entitetima i Brčko distriktu. Njihova striktna namjerna je izgradnja autoputeva i drugih puteva na nivou BiH.
I ja također imam nekoliko pitanja za vlade entiteta, a to je zašto do sada nije već dogovorena podjela akciza koje su prikupljene i zašto već do sada nismo pokrenuli aktivnu izgradnju, prije svega Autoputa 5C i onda ostalih puteva. Mislim da je vrijeme ući u analizu zakonskih i drugih procedura o načinu kreiranja cijena nafte i naftnih derivata, jer čini mi se da udruženja naftaša imaju veliku autonomiju u formiranju samih cijena marži, zbog čega imamo jednu potpuno paradoksalnu situaciju a to je bezrazložno povećanje cijena koje prevazilazi ono što je vezano za Zakon o akcizama a onda poslije opravdanoga bunta građana, poslije činjenice da smo jasno definirali da je to obaveza entiteta, imamo reakciju Vlada koje na kraju rezultiraju smanjenjem cijena.
Sada treba pitati zašto su te cijene onda povećane, šta je bila namjera onih koji su praktično željeli na neki način preko leđa građana imati ekstra profit i na kraju evo, primjera radi, 2016. je cijena barela nafte bila više od 90 dolara pa je 2017. pala ispod 50 dolara, a jedno vrijeme je bila 40 dolara pa se onda opet povećala. U vrijeme kada barel nafte pada, udruženju naftaša ne pada na pamet da smanje cijene nafte ili to urade minimalno, a kad se donese Zakon o akcizama, onda jedva čekaju da povećaju cijene. Mislim da tu oblast entiteti trebaju urediti na mnogo seriozniji način.
Da li ćete nastaviti politički angažman i nakon što Vam istekne mandat na funkciji predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Pa vjerovatno ću ostati na neki način vezan za politička dešavanja koja će uslijediti poslije ovih izbora u smislu mogućnosti da budem na nekim od lista Stranke demokratske akcije. A što se tiče samog Vijeća ministara mi ćemo naravno očito čekati formiranje novih koalicija i imenovanje novog Vijeća ministara. Svi želimo zaista da se to desi vrlo brzo poslije izbora.
Ja se nadam da će nove koalicije biti formirane najdalje do kraja ove godine kako bismo mogli ući u sve procese, pogotovo u procesu usvajanja budžeta za narednu godinu i nastaviti aktivnosti na putu evropskih integracija i ekonomskog razvoja.
Želim ponoviti ono što sam više puta rekao, da mi bilo kakva fotelja ili funkcija nikada nije bila u fokusu interesa. Moj interes uvijek je bio da vrlo aktivno, savjesno, radno i časno obavljam svoju funkciju, da pokušam osigurati napredak BiH i u tom smislu ne razmišljam puno o bilo kakvim novim funkcijama ili novim foteljama u narednom periodu.
