Ova odluka dio je šire strategije grada da kontroliše turistički pritisak na infrastrukturu i tržište nekretnina, ali i da finansira projekte od javnog interesa.
Dosadašnje takse kretale su se između 5 i 7,50 eura po noćenju, dok će nova struktura zavisiti od kategorije hotela i tipa smještaja. Na primjer, hoteli sa četiri zvjezdice naplaćivat će do 11,40 eura po osobi i noćenju, dok hoteli sa pet zvjezdica mogu naplatiti i do punih 15 eura. Gostima u privatnom smještaju ili apartmanima taksa će iznositi maksimalno 12,50 eura po noćenju.
Prihodi od takse bit će usmjereni ka finansiranju projekata pristupačnog stanovanja. To je postalo goruće pitanje zbog porasta kratkoročnog najma i njegovog utjecaja na lokalno tržište nekretnina. Regionalni parlament Katalonije planira da do 2028. godine potpuno ukine kratkoročni najam, čime bi dodatno regulisao tržište i smanjio negativne efekte masovnog turizma.
Barcelona se, poput mnogih evropskih gradova, suočava sa izazovima brzog rasta broja turista. Italijanski gradovi poput Rima, Venecije i Firence naplaćuju turističku taksu između 3 i 7 eura po noćenju. Venecija dodatno oporezuje dnevne posjetioce radi zaštite kulturne baštine. U Francuskoj, uključujući Pariz, taksa iznosi do 4 eura, dok Berlin primjenjuje porez od 7,5% na cijenu smještaja. Amsterdam uvodi 12,5% takse na hotelske rezervacije kako bi smanjio prekomjerni turizam, a švicarski gradovi poput Ciriha i Ženeve naplaćuju 2 do 4 franka po noćenju.
Odluka Barcelone pokazuje da visoka turistička taksa može služiti kao alat za balansiranje masovnog turizma i kvaliteta života lokalnog stanovništva. Dok turisti ovo možda vide kao dodatni trošak, u suštini je riječ o pokušaju da turizam postane održiv, odgovoran i dugoročno koristan za zajednicu.
