Evropska unija će uskoro odobriti zahtjev Bugarske da uvede euro već od 1. januara 2026. godine, čime bi postala 21. članica eurozone.
Nakon godina čekanja, više zvaničnika je za briselski medij Politico potvrdilo da se očekuje da Evropska komisija i Evropska centralna banka (ECB) konačno daju zeleno svjetlo u izvještaju koji će biti objavljen početkom juna.
Pridruživanje eurozoni pomoglo bi Bugarskoj da poveća trgovinsku razmjenu sa ostatkom Unije, smanji troškove transakcija i ojača svoj utjecaj u Briselu.
"Ulazak u evrozonu će samo ojačati suverenitet Bugarske, učestvovat ćemo u procesu donošenja odluka u okviru ECB-a", izjavio je za ovaj portal bugarski ekonomista i bivši zamjenik premijera Atanas Pekanov.
Decenijama je bugarski lev bio vezan za euro, ali zemlja nije imala nikakav utjecaj na monetarnu politiku Evropske centralne banke jer nije bila članica, prenosi EUpravozato. Ukoliko Bugarska, kako je planirano, uvede euro 2026. godine, guverner njene centralne banke će dobiti zvanično mjesto u Savjetu guvernera ECB-a. Ipak, kao 13. najveća ekonomija u Uniji, sa manje od jedan posto BDP-a eurozone, njen utjecaj na donošenje odluka biće ograničen.
Postoje i zabrinutosti
Kritičari upozoravaju da ovaj korak nosi određene rizike. Uvođenje zajedničke valute bi, na primer, moglo da izazove jednokratni porast cijena, što bi posebno pogodilo siromašnije domaćinstva u ruralnim područjima jer bi pojedini privrednici iskoristili prelazak na evro za povećanje cijena.
Na srednji rok, niske domaće cijene imaju tendenciju da se prilagođavaju višim evropskim standardima zahvaljujući većoj trgovinskoj razmjeni unutar Unije. To je bio slučaj i sa poslednjim državama koje su uvele euro, Slovačkom, Estonijom i Litvanijom, koje su u početku zabeležile rast inflacije.
Najveći strahovi vezani su za skok cijena osnovnih proizvoda poput povrća, posebno u ruralnim oblastima gdje potrošači imaju manje izbora.
"Seoski birači nisu skeptični prema euru zato što su protiv EU, već zato što se plaše rasta troškova života", kaže Pekanov, jedan od najglasnijih zagovornika uvođenja eura.
Odražavajući te strahove, bugarski predsjednik Rumen Radev uzdrmao je zemlju kada je početkom maja najavio da želi da raspiše nacionalni referendum kojim bi se odložilo uvođenje eura.
Ipak, to najvjerovatnije neće biti moguće, s obzirom na to da je bugarski Ustavni sud već ranije presudio da je takvo glasanje protivustavno.
Radevljev predlog takođe nema podršku u parlamentu, gdje većina stranaka podržava uvođenje eura.
"Nema nikakvog smisla da u trenutku kada bi nacija trebalo da bude sigurna da će uvođenje evra doprineti konkurentnosti naše ekonomije, mi otvaramo debatu koja manipuliše građanima i širi strah", izjavio je premijer Bugarske, Rosen Željazkov.
Sofija se trenutno nalazi na dobrom putu da ispuni kriterijume za ulazak u eurozonu, pošto je uspela da inflaciju svede na ciljani nivo što je do sada bio jedan od najvećih izazova u procesu.
Naime, da bi pristupila evru, prosečna inflacija u Bugarskoj od aprila 2024. do aprila 2025. mora biti najviše 1,5 procentnih poena viša od inflacije u tri države EU sa najnižom inflacijom.
Te države su 2024. bile Irska (1 posto), Italija (1,4 posto) i Luksemburg (1,6 posto).
Inflacija u Bugarskoj pala je sa 4,7 posto u 2023. na 2,6 posto u 2024. godini, ali se za ovu godinu predviđa rast na 3,6 posto, što je znatno iznad projektovanog prosjeka eurozone od 2,1 posto za 2025. godinu, prije svega zbog povećanja PDV-a na brojne proizvode početkom godine.
