Preokret u grčkim supermarketima: Cijene pojedinih proizvoda padaju
Podaci ukazuju na širu stabilizaciju cijena u ovom dijelu grčke maloprodaje. U periodu od augusta do oktobra cijene su pale za 0,18 posto, dok je njihov prosječan rast u prvih deset mjeseci 2026. godine iznosio 0,90 posto u odnosu na isti period prethodne godine, navodi ESM Magazine.
Od 23 analizirane kategorije proizvoda, u 15 je zabilježeno blago poskupljenje, dok je u osam kategorija došlo do pada cijena.
Koji proizvodi su najviše poskupjeli?
Najveći godišnji rast cijena među analiziranim kategorijama zabilježen je kod predjela i delikatesnih proizvoda, koji su poskupjeli za 3,91 posto.
Slijede proizvodi za jednokratnu upotrebu u domaćinstvu, s rastom cijena od 2,68 posto, te svježa i zamrznuta tijesta, koja su poskupjela za 2,52 posto.
Alkoholna pića poskupjela su za 2,06 posto, dok su cijene sireva porasle za 1,82 posto.
Ovi podaci pokazuju da stabilizacija ukupnog nivoa cijena ne znači da su sve kategorije proizvoda prestale poskupljivati.
Šta je pojeftinilo u grčkim supermarketima?
Najizraženiji godišnji pad cijena u oktobru zabilježen je kod hrane i potrepština za kućne ljubimce, koje su pojeftinile za 3,98 posto.
Svježa riba i morski plodovi bili su jeftiniji za 3,32 posto, dok su proizvodi i napici za doručak pojeftinili za 2,25 posto.
U kategoriji koja obuhvata kancelarijski pribor, kozmetiku i proizvode za ličnu higijenu cijene su pale za 1,16 posto. Svježe meso zabilježilo je blaži pad od 0,28 posto.
Prema istraživanju, padu cijena prvenstveno su doprinijeli stabilizacija troškova proizvođača, niže uvozne cijene i ciljane inicijative trgovaca za smanjenje maloprodajnih cijena.
Zašto se usporava rast cijena?
IELKA ublažavanje inflacije hrane tokom posljednje dvije godine povezuje s efikasnijim poslovanjem trgovačkih lanaca i promjenama potrošačkih navika.
Veliki supermarketi imaju brz obrt zaliha, što im omogućava da u periodima smanjenja nabavnih troškova brže prenesu niže cijene na police.
Pritisak na cijene stvaraju i sve šira ponuda trgovačkih robnih marki, kao i intenzivne promotivne akcije kojima konkurentski lanci nastoje privući kupce.
Istovremeno, unapređenje upravljanja zalihama, logistike i automatizovanog predviđanja potražnje doprinosi smanjenju internih troškova poslovanja.
Kako kupci utiču na cijene i ponudu?
Potrošači pažljivije prate cijene i sve više traže popuste, zbog čega trgovci moraju neprestano prilagođavati ponudu kako bi ostali konkurentni.
Takvo ponašanje kupaca, zajedno s konkurencijom među trgovačkim lancima i smanjenjem pojedinih troškova, doprinosi usporavanju rasta cijena.
Rezultati istraživanja odnose se na velike lance supermarketa i obuhvaćene kategorije proizvoda, pa ih ne treba poistovjećivati s ukupnom inflacijom u Grčkoj.
