Plan, naveden u dokumentu koji je imao uvid u Financial Times, poziva na "ambiciozniji" proračun u "veličini i dizajnu" kako bi se zadovoljili povećani zahtjevi potrošnje za obranu i pozamašne otplate duga.
Dok list ne predlaže ukupni iznos za višegodišnji proračun, koji počinje 2028., Evropska komisija zalaže se za najveću promjenu načina raspodjele sredstava ikad, rekavši da "status quo nije opcija", piše Financial Times.
Napominje da bi samo potreba za otplatom troškova za obveznice iz Covid-ere iznosila 30 milijardi eura godišnje, ili 20 posto godišnje potrošnje Unije - finansijski teret bez presedana koji će natjerati EU da preispita ukupne doprinose.
Svaki pokušaj povećanja ukupnog proračuna vjerojatno će naići na otpor najvećih neto uplatitelja u proračun kao što su Njemačka i Nizozemska.
Umjesto da uokviri pregovore oko dugotrajnih kategorija, Komisija je naznačila da želi revolucionirati strukturu proračuna, grupirajući više od 50 "krutih" programa potrošnje u tri glavna fonda koji pružaju više "fleksibilnosti" za suočavanje s neočekivanim izazovima.
Proračun EU-a tradicionalno se financira nacionalnim doprinosima koji iznose oko 1 posto bruto nacionalnog dohotka EU-a. Otprilike jedna trećina dodjeljuje se poljoprivrednim subvencijama, druga trećina najmanje razvijenim regijama - kroz takozvanu "kohezijsku" politiku - dok ostatak pokriva sve ostalo, od strane pomoći do plata osoblja EU-a.
Prema pojednostavljenom proračunu, Komisija bi dogovorila jedinstveni "plan za svaku zemlju s ključnim reformama i ulaganjima", uključujući regionalne fondove i poljoprivredne subvencije. To bi zapravo nacionalnim vladama dalo više prostora u odlučivanju o projektima, uključujući neke koji su tradicionalno dogovoreni na razini lokalnih vlasti s Bruxellesom.
Drugi “Europski fond za konkurentnost” potaknuo bi ulaganja u ključne sektore i zajedničke projekte, dok bi “obnovljeni” fond za vanjsku politiku bio “više usklađen s našim strateškim interesima”.
Ova dva fonda mogla bi EU-u omogućiti da puno veći dio proračuna posveti prekograničnim odbrambenim projektima, što nije bio prioritet u prošlim proračunima EU-a.
Uvodna prezentacija Komisije dolazi uoči službenog zakonskog prijedloga za proračun — službeno poznatog kao Višegodišnji financijski okvir — koji treba biti objavljen ovog ljeta. O tome se treba složiti svih 27 zemalja, što je proces koji je trajao više od dvije godine pregovora za posljednji VFO.
Komisija tvrdi da su postojeći mehanizmi raspodjele previše birokratski i spori u odobravanju projekata. Iako je EU trenutno na polovici svog sedmogodišnjeg proračunskog ciklusa, do danas je potrošeno samo 6,4 posto regionalnih sredstava.
Pregovaranje o omotnicama potrošnje s vladama država članica pojednostavilo bi proces i omogućilo Komisiji da prati kako su projekti ispunili sveukupne reformske ciljeve. Ali to bi moglo ostaviti manje utjecaja lokalnih i regionalnih vlasti na korištenje sredstava. U novinama se navodi da bi svaka politika trebala biti "osmišljena u partnerstvu s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima".
