Preliminarni kompozitni PMI S&P Globala pao je na 48,9 u septembru s kolovoških 51,0, pavši ispod granice od 50 bodova koja dijeli rast od smanjenja. Analitičari okupljeni oko Reutersa očekivali su blagi pad na 50,5 bodova.
Dominantni uslužni sektor eurozone pao je na 50,5 s 52,9 bodova, dok je konsenzus bio na razini od 52,1 bodova. Proizvodni sektor, koji je već dvije godine u recesiji, pao je na 44,8 bodova s augstovskih 45,8 bodova, a također je ispod konsenzusa od 45,6 bodova.
Blagi oporavak u augustu djelimično je potaknut Olimpijskim igrama u Francuskoj, a u septembru je zabilježen najveći pad potražnje u osam mjeseci. Indeks novih radnih mjesta pao je s 49,1 na 47,2 boda.
Eurozona bilježi pad zaposlenosti drugi mjesec zaredom, a iako je intenzitet gubitka radnih mjesta ostao blag, to predstavlja najveći pad zaposlenosti od prosinca 2020., prvenstveno zbog nastavka negativnog trenda u proizvodnom sektoru, prenosi SEEbiz.
Kada su u pitanju troškovni pritisci, nastavljeno je slabljenje inflacije. Cijene proizvoda u uslužnom sektoru pale su na 52,0 boda s kolovozskih 53,7 bodova, što je njihova najniža razina od travnja 2021.
Ta bi činjenica mogla potaknuti Evropsku centralnu banku (ECB) da po treći put ove godine, u oktobru, smanji ključnu kamatnu stopu.
Obje najveće ekonomije eurozone zabilježila su pad poslovne aktivnosti, a Francuska je pretrpjela najoštriji pad od januara nakon skoka u augustu uzrokovanog Olimpijskim igrama. Najveća ekonomija ovog privredno-političkog bloka, Njemačka, treći mjesec zaredom bilježi pad poslovne aktivnosti i mogla bi, nakon pada BDP-a od 0,1 posto u drugom kvartalu, u trećem kvartalu pretrpjeti pad od 0,2 posto .
Nakon objave podataka, euro je oslabio prema dolaru na razinu od 1,11 prema američkoj valuti, a taj je trend potvrđen kasnije kada su podaci PMI-a pokazali stabilno kretanje američke ekonomije u odnosu na august.
