Evropa gubi bitku s Kinom? Trgovinski deficit dostigao gotovo 360 milijardi eura
Povjerenik Evropske komisije za trgovinu Maroš Šefčovič u četvrtak i petak u Pekingu razgovara s kineskim ministrom trgovine Wangom Wentaom. Razgovori će pokazati može li dijalog s Kinom uopće donijeti rezultate. Ako Peking ne popusti, čelnici Evropske unije na samitu u Briselu 15. i 16. oktobra razmatrat će hoće li nastaviti pregovore ili uzvratiti konkretnim mjerama.
EU u trgovini s Kinom svakodnevno bilježi deficit od oko milijardu eura. Prema podacima Eurostata, trgovinski deficit prošle godine dostigao je 359,8 milijardi eura, što je 15 posto više nego 2024. godine. Uvoz iz Kine porastao je za 6,4 posto, na 559,4 milijarde eura, dok je izvoz u Kinu pao za 6,5 posto, na 199,6 milijardi eura.
Dio kineske robe koja zbog američkih carina ne može dospjeti na tržište SAD-a preusmjerava se prema Evropi. Kina je pala na četvrto mjesto među izvoznim tržištima EU, iza SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Švicarske, a na nju otpada svega 7,5 posto evropskog izvoza. Istovremeno, s više od 22 posto ukupnog uvoza, Kina je daleko najveći izvor robe za Evropsku uniju, prenosi SEEbiz.
„Kineski izvoz u EU nastavlja rasti, dok se naš tržišni udio u Kini smanjuje. Ovaj trend nije održiv i zadržavanje postojećeg stanja nije opcija“, izjavio je evropski zvaničnik za AFP.
I opet Merkel
Evropa je Kinu dugo posmatrala prvenstveno kao ogromno tržište. To se posebno odnosilo na Njemačku, čija je kancelarka Angela Merkel ekonomskoj saradnji s Pekingom pridavala strateški značaj.
Tek je 2019. godine Evropska komisija Kinu formalno definisala i kao sistemskog rivala. U međuvremenu je Peking iskoristio saradnju sa zapadnim proizvođačima za razvoj vlastite industrije.
Kineski automobili danas konkurišu evropskim ne samo zahvaljujući državnim subvencijama i nižim cijenama već i sve izraženijim tehnološkim prednostima. Evropska automobilska industrija, decenijama jedan od temelja ekonomske moći kontinenta, sada se suočava s konkurentom koji je nekada bio njen kupac.
Njemačka je prošle godine u Poljsku izvezla više robe nego u Kinu – u Poljsku oko 100 milijardi eura, a u Kinu oko 81 milijardu eura. Kina je, uprkos tome, ponovo postala najveći ukupni trgovinski partner Njemačke, s robnom razmjenom vrijednom 252 milijarde eura. Uvoz iz Kine iznosio je 170,6 milijardi eura.
Promjena njemačke politike ipak je značajnija od samih brojki. Prije dvije godine, 4. oktobra 2024., vlada Olafa Scholza glasala je protiv uvođenja evropskih carina na kineske električne automobile.
Dok je Angela Merkel u saradnji s Kinom vidjela veliku priliku za njemačku industriju, Friedrich Merz sada zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom zagovara odlučniji evropski odgovor. Upravo velika izloženost njemačke privrede kineskom tržištu pokazuje koliko je teško uskladiti ekonomske interese s potrebom zaštite evropske industrije.
Kineski šok 2.0
Izraz „kineski šok“ ustalio se nakon istraživanja ekonomista Davida Autora, Davida Dorna i Gordona Hansona o posljedicama kineskog uvoza na američku industriju. Početkom 2000-ih jeftiniji kineski proizvodi pogodili su i tradicionalne evropske industrije, doprinoseći gubitku proizvodnih radnih mjesta u pojedinim sektorima i regijama.
Evropski čelnici i analitičari sada sve češće upozoravaju na „kineski šok 2.0“. Kineske kompanije prešle su na proizvodnju visokotehnoloških proizvoda, čime sve snažnije ugrožavaju tradicionalne industrije Evropske unije.
