U proračunu od 30 milijardi eura predviđeno je i deset miliona eura za slovensku manjinu te pet miliona za italijansku manjinu u Sloveniji i Hrvatskoj, što je, prema Primorskom dnevniku, koliko i u posljednjih 12 godina.
Proračun, koji je neposredno prije Božića odobrio donji dom parlamenta, predviđa smanjenje italijanskog deficita na 3,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) sljedeće godine. Ove godine, prema njemačkoj novinskoj agenciji dpa, deficit će vjerovatno i dalje biti oko 3,8 posto BDP-a.
Prema Paktu o stabilnosti i rastu, članice EU ne bi trebale imati deficit veći od tri posto. Italiji prijeti evropska procedura zbog prekomjernog javnog deficita, pa je pod velikim pritiskom da smanji javni dug koji se približava 3000 milijardi eura.
Vlada premijerke Giorgie Meloni obećala je smanjiti dug ispod tri posto BDP-a 2026.
Njene planove ometaju državne subvencije za energetski učinkovitu gradnju, poznate kao super bonus, prenosi SEEbiz. Osim toga, italijanski statistički ured nedavno je smanjio svoje izglede za ekonomski rast. Očekuje se da će Italija ove godine ostvariti rast od samo 0,5 posto, navodi dpa.
Uprkos predviđenom smanjenju deficita, danas usvojeni proračun predviđa i neke socijalne mjere. Tako će se, nakon smanjenja socijalnih doprinosa i poreza, umjesto do 35.000 eura primijeniti na godišnje prihode do 40.000 eura. Oni koji zarađuju manje od 28.000 eura godišnje plaćat će 23 posto poreza na dohodak umjesto 25 posto.
Italijanska vlada radi na povećanju nataliteta pa će roditelji s godišnjim prihodom do 40.000 eura po rođenju djeteta dobiti hiljadu eura. Kupci energetski učinkovitih kućanskih aparata dobit će bonus od sto eura, a domaćinstva s godišnjim prihodom manjim od 25.000 eura dobit će 200 eura.
Firme koje će reinvestirati 80 posto svoje dobiti i zaposliti nove ljude moći će iskoristiti smanjenje stope poreza na dobit s 24 na 20 posto, prenosi francuska novinska agencija AFP.
