Povećanje je uporedivo sa onim iz prethodne godine i ponovo je loša situacija, poput one iz vremena pandemije, navela je njemačka centralna banka.
Pritom je dug savezne vlade, koja je zbog skoka cijena pokrivala dio računa za struju i gas privrede i potrošača, porastao za 75 milijardi eura. S druge strane, dugovi pokrajina su nastavili da padaju.
Koeficijent duga, odnosno odnos duga prema nominalnom bruto domaćem proizvodu, pao je drugu godinu zaredom, na 63,7 posto.
Međutim, to je bila četvrta uzastopna godina da je Njemačka prekoračila limit od 60 posto, koji propisuju ugovori Evropske unije. Njemačka je posljednji put ispod granice bila sa 59,6 posto 2019.
Bundesbanka je pad duga za 2,4 posto prošle godine pripisala povećanju nominalnog BDP za 6,3 odsto. Taj plus je posljedica snažne inflacije, dok je privreda realno bila u recesiji, prenosi Capital.
“Ovo je samo po sebi smanjilo koeficijent duga za četiri procentna poena”, rekli su u centralnoj banci.
