Savez njemačkih sindikata: Prijedlog ukidanja plaćanja bolovanja od prvog dana je "besraman"
I prethodnih godina Njemačka se u međunarodnoj usporedbi nalazila na samom vrhu što se tiče dana koje su zaposleni proveli na bolovanju, piše Deutsche Welle.
Nijemci nisu zabušanti
To je odmah ponukalo neke glasove iz privrede da u javnost izađu s prijedlozima koji bi, prema njihovom mišljenju, Nijemce ponovno natjerali da se saberu i ne odlaze na bolovanje nakon prvog šmrcanja. Direktor osiguravajuće kuće Allianz SE, Oliver Bäte, tako je predložio uvođenje neke vrste pauze isplate plate za prvi dan bolovanja. „Nijemci su u EU-prosjeku uvjerljivo na prvom mjestu. Njemačka je svjetski prvak kada je u pitanju bolovanje", rekao je Bäte početkom sedmice za dnevnik Handelsblatt.
On je zato predložio da poslodavci radnicima na bolovanju za prvi dan bolovanja ukinu platu. To bi smanjilo troškove za ekonomiju i kase zdravstvenog osiguranja. „Poslodavci u Njemačkoj plaćaju godišnje 77 milijardi eura za radnike na bolovanju, kase zdravstvenog osiguranja daljnjih 19 milijardi. To je oko šest posto ukupnih socijalnih izdataka. U Evropskoj uniji je prosjek 3,5 posto", objasnio je Bäte. On je ukazao na to da unutar EU-a u nekim zemljama poput Švedske, Španije i Grčke zaposleni prvi dan bolovanja moraju računati s time da im taj dan neće biti plaćen.
Prije njega se i članica gremija tzv. Ekonomskih mudraca Monika Schnitzer založila za ukidanje plaćanja prvog dana bolovanja.
Na reakciju sindikata i vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), u čijim rukama se nalazi resorno ministarstvo rada, nije trebalo dugo čekati. „Ko bolesne zaposlene paušalno sumnjiči za zabušavanje, taj ima potpuno krivu sliku o zaposlenima u ovoj zemlji", rekao je ministar rada Hubertus Heil (SPD), reagirajući na raspravu o ukidanju plaćanja prvog dana bolovanja, prenosi Jutarnji hr. I dodao kako s SPD-om na vlasti neće biti ukidanja plaćanja bolovanja.
Savez njemačkih sindikata (DGB) je prijedlog ukidanja plaćanja bolovanja od prvog dana nazvao „besramnim".
No političari demokršćanske Unije CDU/CSU, koji će, kako stvari trenutno stoje, izaći kao najjača snaga na izborima krajem februara, vrlo su otvoreni za uvođenje dana pauze u plaćanju bolovanja. „Njemački socijalni sistem je prilično opterećen, zato moramo biti otvoreni za nove ideje", rekao je potpredsjednik zastupničkog kluba Unije Sepp Müller za portal Politico.
Markus Beier, savezni predsjednik Njemačkog udruženja doktora opće prakse, ne slaže se s ocjenom da su njemački radnici zabušanti. "Ne, mi nismo nacija bolesnih. Ovih dana u svojoj ordinaciji vidim upravo ono što su pokazale procjene zdravstvenih osiguravajućih društava posljednjih mjeseci: sve više ljudi s akutnim infekcijama dolazi u ordinaciju. To je djelimično učinak zaostatka pandemije", rekao je za Deutsche Welle. On je ukazao i na to da porast u statističkim mjerenjima treba povezati i s novim sistemom prijave bolovanja.
„Uvođenje elektroničke prijave bolovanja poslodavcima i zdravstvenim osiguravajućim društvima je još jedan razlog za visoku razinu bolovanja u Njemačkoj. S obzirom na to da prije nisu svi pacijenti slali svoje potvrde zdravstvenim osiguravajućim društvima, njihova bolovanja nisu bila evidentirana. Od 1. januara 2023. se evidentiraju sva bolovanja", zaključuje Beier i ukazuje na još jedan aspekt porasta broja dana provedenih na bolovanju. "Ono što je evidentno je to da raste prosječna starost stanovništva i zaposlenih. To znači da raste i broj hroničnih bolesti i bolovanja."
