Vrijednost razmjene bit će veća za 2,7 posto, a u aprilu su predviđali rast na 2,6 posto.
Trgovina se ove godine oporavila od posljedica visoke inflacije i podignutih troškova zaduživanja, koji su lani smanjili razmjenu za 1,1 posto. Zbog popuštanja inflacije centralne banke počele su snižavati kamatne stope, a blaži rast cijena osigurava uvjete za snažniju ličnu potrošnju i potrošnju firmi koje bi trebale izdvajati više novca za ulaganja. U 2025. rast razmjene trebao bi tek neznatno ubrzati, po stopi od tri posto.
“Očekujemo postupni oporavak globalne trgovine u 2024., no i dalje budno pratimo moguće naznake problema, posebice zbog moguće eskalacije regionalnih sukoba, poput onih na Bliskom istoku. Najteže posljedice pretrpjele bi zemlje izravno uključene u sukob, ali neizravno bi se posljedice mogle preliti i na globalne troškove energije te na brodske rute”, rekla je glavna direktorica WTO-a Ngozi Okonjo-Iweala.
Rizik predstavlja i raskorak u monetarnoj politici velikih ekonomija, budući da bi mogao izazvati finansijsku nestabilnost i promjene u tokovima kapitala, napominju u WTO-u. Razmjena bi mogla porasti i snažnije no što se trenutačno očekuje ako gospodarska aktivnost, zbog sniženih troškova zaduživanja, poraste snažnije no što se trenutačno očekuje, a inflacija se zadrži u prihvatljivim okvirima.
Prognoze svjetske robne razmjene ne pokazuju ipak važne promjene u regionalnoj strukturi trgovine, naglasio je glavni ekonomist WTO-a Ralph Ossa, dodavši da su podaci o obimu trgovine znatno izmijenjeni, uključujući one za ecropski izvoz i uvoz unazad do 2020. godine, prenose Financije hr.
Evropa je jedina svjetska regija koja će ove godine bilježiti pad obima izvoza, i to za 1,4 posto, nakon pada od 2,7 posto u 2023. godini. U 2022. je obujam izvoza porastao za 1,8 posto, a u 2021. za 6,9 posto, pokazuju novi izračuni. Evropski izvoz zakočili su automobilski i kemijski sektor, naglasio je WTO, dodavši da pad izvoza automobilskih proizvoda iz EU-a zabrinjava zbog mogućeg utjecaja na razgranate opskrbne lance sektora. Izvoz organskih kemikalija postupno se pak normalizira, nakon rasta u vrijeme pandemije.
I uvoz u EU trebao bi se ove godine smanjiti, za 2,3 posto, izračunali su u WTO-u, istaknuvši nagli pad uvoza strojeva, posebno iz Kine. EU istodobno uvozi sve više robe iz Indije i Vijetnama, što upućuje na njihovu sve značajniju ulogu u globalnim nabavnim lancima.
Najviše bi ove godine trebao porasti azijski izvoz, za čak 7,4 posto. Slijede Bliski istok i Južna Amerika s prognoziranim rastom izvoza za 4,7 odnosno 4,6 posto. Izvoz iz Zajednice Neovisnih Država (ZND), čiji su punopravni članovi Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan, trebao bi porasti za 4,5 posto. Slijedi Afrika s prognoziranom stopom rasta izvoza u ovoj godini od 2,5 posto, a blizu je i Sjeverna Amerika gdje bi trebao porasti za 2,1 posto.
Najviši rast uvoza trebao bi pak ove godine zabilježiti Bliski istok, za devet posto. Slijedi Južna Amerika s rastom uvoza od 5,6 posto i Azija gdje bi trebao biti uvećan za 4,3 posto. U Sjevernoj Americi uvoz bi ove godine trebao porasti za 3,3 posto, a u ZND-u za 1,1 posto. Blizu je i Afrika s procijenjenim rastom uvoza od jedan posto.
