Više cijene zakočile potražnju za umjetnim gnojivima u Evropi i SAD-u
Poremećaji u tranzitu kroz Hormuški moreuz stvorili su „značajan“ pritisak na svjetske lance snabdijevanja đubrivima, uz različite posljedice u regijama širom svijeta, u zavisnosti od njihove zavisnosti od uvoza prirodnog plina, izvoznih ruta i dostupnosti sirovina, navodi FAO u najnovijem izvještaju.
Proizvodnja azotnih đubriva u Bahreinu i Kataru navodno je zaustavljena, dok je u Iranu, prema pojedinim procjenama, svedena na približno polovinu kapaciteta. Proizvođači u sjevernoj Africi i dalje su izloženi riziku preusmjeravanja plina za pokrivanje energetskih potreba, dok u Evropi trpe posljedice prvenstveno kroz više cijene prirodnog plina i veće troškove proizvodnje.
Ipak, proizvodnja u Evropi i dalje donosi profit pa mnoge kompanije nastavljaju s radom uprkos višim troškovima energije, navodi FAO u izvještaju objavljenom u četvrtak. Neki proizvođači đubriva zbog viših troškova inputa, poremećaja u tranzitu kroz Hormuški moreuz i nepouzdanog snabdijevanja iz regije Perzijskog zaljeva, posebno sumporom i amonijakom, odlučili su pomjeriti rokove za održavanje postrojenja.
Takve odluke smanjile su ponudu fosfata i amonijaka iz Maroka i Indonezije, prema nekim procjenama, za 30 do 50 posto. Saudijska Arabija preusmjerila je dio pošiljki fosfata preko luka na Crvenom moru, koristeći željeznički i cestovni transport, pa je izvoz znatno ispod uobičajenih mjesečnih nivoa.
Odgoda kupovine
U prva četiri mjeseca ove godine obim svjetske trgovine đubrivima dostigao je 41 milion tona i smanjen je za gotovo 30 posto u odnosu na isti period prošle godine, navodi FAO. Vrijednost isporuka smanjena je za približno 20 posto, na 22 milijarde dolara, uz napomenu da nešto blaži pad odražava više cijene đubriva na svjetskim tržištima.
Podaci pokazuju i da su poljoprivrednici širom svijeta odgodili kupovinu đubriva, vagajući veće troškove inputa i stagnaciju, pa čak i pad cijena hrane. Tome treba dodati i činjenicu da su pojedine zemlje ograničile izvoz đubriva, među kojima su Kina, najveći svjetski izvoznik, te Rusija, Turska i Egipat.
Zemlje Perzijskog zaljeva proizvode približno polovinu sumpora kojim se trguje na svjetskom tržištu, kao i 34 posto uree. Njihov udio u svjetskoj trgovini fosfatnim đubrivima iznosi 18 posto, a amonijakom 23 posto.
Poljoprivrednici računaju
Čak i postepeno otvaranje Hormuškog moreuza tokom ovog mjeseca donijet će samo sporu i neujednačenu normalizaciju snabdijevanja azotnim i fosfatnim đubrivima te sumporom, procjenjuje FAO.
To znači da će njihove cijene pasti s trenutno visokih nivoa, ali će i dalje ostati povišene u odnosu na historijski prosjek, prenose Financije hr.
Ključne pretpostavke za takvu procjenu uključuju postepenu normalizaciju tranzitnih ruta kroz Hormuški moreuz, nešto blaži pritisak na evropskim tržištima prirodnog plina i ukidanje izvoznih ograničenja u ključnim zemljama proizvođačima.
Glavni faktori neizvjesnosti ostaju tempo normalizacije i mogućnost kršenja primirja u Perzijskom zaljevu, uz potencijalnu novu eskalaciju sukoba, kao i poremećaji u infrastrukturi za proizvodnju azotnih đubriva u Rusiji.
Među dodatnim izvorima neizvjesnosti FAO navodi kolebanja tražnje usljed vremenskih prilika te kretanja svjetskih cijena poljoprivrednih proizvoda i njihov uticaj na dostupnost đubriva i potražnju.
Trgovina će u ovoj godini u konačnici zavisiti od odnosa cijena poljoprivrednih proizvoda i đubriva te njihove dostupnosti, imajući u vidu geopolitičke napetosti i sezonsku potražnju, zaključuje FAO.
Povišeni rizici
Cijene uree trebale bi padati od juna, uz očekivanu normalizaciju isporuka kroz Hormuški moreuz i povratak Kine na svjetska tržišta nakon određivanja novih izvoznih kvota.
Tržišta azotnih đubriva trebala bi oživjeti paralelno sa sezonski pojačanom potražnjom u Brazilu i Indiji te početkom nabavke u Evropi pred novu poljoprivrednu sezonu sredinom ljeta.
Cijene azotnih đubriva trebale bi tokom ljeta u Evropi dodatno oslabiti. Rizici za snabdijevanje i dalje će biti povišeni, posebno zbog mogućih poremećaja koje bi mogli izazvati napadi dronovima na proizvodne i logističke kapacitete za azotna đubriva u Rusiji.
Takav scenario mogao bi dovesti do ograničenja ruskog izvoza, što bi ponovo podiglo cijene na svjetskim tržištima.
Cijene fosfatnih đubriva trebale bi se zadržati na sadašnjem nivou, uz mogućnost dodatnog rasta zbog izrazito ograničene ponude gotovih proizvoda i ključnih sirovina, procjenjuju u FAO-u.
