Crna Gora već ima DPL aranžman sa Svjetskom bankom u vrijednosti do 160 miliona eura koji će biti isplaćen u dvije tranše. Prva tranša od 80 miliona eura zakazana je za 2024. godinu.
AFD i OPEC fond takođe su izrazili interes za davanje kredita od po 50 miliona eura, navodi se u saopštenju. Kao rezultat toga, ranije ove godine ministarstvo finansija je pokrenulo razgovore sa dvije institucije.
Vlada je u maju započela pregovore sa AFD-om. Preliminarni razgovori sa OPEC fondom ukazuju na to da on može odobriti kredit na period od 10 godina, uz grejs period od jedne do tri godine i promjenjivu kamatnu stopu vezanu za Euribor sa maržom od 1,00%.
Prema budžetu Crne Gore za 2024. godinu, vlada je ovlašćena da pozajmi do 650 miliona eura kako bi riješila nedostatke u finansiranju tekuće godine. Pored toga, može se pozajmiti dodatnih 500 miliona eura za refinansiranje dospjelog duga i uspostavljanje fiskalnih rezervi za 2025. godinu, navodi se u saopštenju.
U martu je ministarstvo finansija prodalo emisiju obveznica u američkim dolarima u vrijednosti od 750 miliona dolara, što je ekvivalentno 688 miliona eura, na međunarodnom tržištu kako bi pokrilo budžetske potrebe, prenosi Bankar me. Kao rezultat toga, zakonski predviđeni iznos koji bi država mogla da pozajmi ove godine pao je na oko 463 miliona eura.
Kako bi osigurala ovaj iznos, Vlada se obratila Svjetskoj banci, AFD-u i OPEC fondu.
Seenews podsjeća da je, u januaru crnogorski parlament usvojio državni budžet za 2024. godinu sa fiskalnim deficitom od 3,1% BDP-a. Budžetom su planirani prihodi od 2,717 milijardi eura i rashodi od 2,952 milijarde eura.
Prošle godine Crna Gora je ostvarila suficit u budžetu od 10 miliona eura, što je ekvivalentno 0,2% BDP-a, u poređenju sa deficitom od 250 miliona eura u 2022. Očekuje se da će privreda Crne Gore rasti za 3,8% u 2024. godini, što je usporavajući rrast, u odnosu na onaj od 6,0% u 2023. godini.
Ipak, u prvom kvartalu ove godine crnogorski budžet bilježi deficit od pet miliona eura i pored povećanih prihoda, izvoz je smanjen 31,2 possto, smanjene su i investicije zbog slabijih ulaganja u nekretnine, turista je 19,1 posto manje, više je zaposlenih, a rasle su i zarade, pokazali su podaci Mjesečnog makroekonomskog izvještaja Direktorata za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije Ministarstva finansija.
