Problem nedostatka sezonske radne snage osim Crne Gore, pogodio je i Hrvatsku. Ove godine u Hrvatskoj su odobrene uvozne kvote od 15.000 radnika, a procjenjuje se da će joj za nekoliko gorina nedostajati i do 60.000 radnika.
Osnivač konsultantske kuće Horwath HTL za hotelijerstvo i turizam za jugoistočnu Evropu, Miroslav Dragičević, za CdM kaže da je problem radne snage u turizmu i hotelijerstvu globalni jer je istorijski riječ o nedovoljno finansijski atraktivnom zapošljavanju. U novije vrijeme, kako dodaje, taj problem eskalira na području Jadrana jer jedan veliki dio rada odlazi u privatni biznis (iznajmljivanje), a bježi s tržišta rada jer mu se to manje isplati od rasploživih alternativa.
“Isto tako, sve više nestaje tzv. siva ekonomija (rad u firmi i rad doma istovremeno). I to ne bi bio problem po sebi kad ne bi bilo nedostatka radnika za klasičnu hotelsku industriju na tradicionalnom tržištu sezonske radne snage, tj. zemalja bivše Jugoslavije koje je tržište svoje prilike počelo koristiti na tržištu EU. Prema tome, problem tržišta rada sada dolazi na dnevni red iz razloga što se lokalni ljudi više ne zadovoljavaju s malim platama i malim benefitima, a s druge strane još nije otvoreno tržište za daleka i za nas pomalo egzotična tržišta rada. U svakom slučaju, situacija je došla do tačke kada će se morati naći strukturna rješenja, bila da su ona povezana s podizanjem plata i uslova rada za lokalne, ili pak kroz jaču i liberalniju akviziciju rada s dalekih tržišta”, tvrdi Dragičević za CdM.
Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj je slučaj lokalnog tržišta rada ušao u svojevrsnu spiralu smrti i nije više moguće očekivati regrutaciju budućih potreba s područja nacionalnog pa čak i regionalnog tržišta. Jaka internacionalizacija tržišta rada u ovoj industriji postaje zaista neizbježna.
“Što se tiče brojeva, predviđanja su da će u Hrvatskoj u narednih pet do šest godina nedostajati najmanje 50 do 60 hiljada radnika a koji će se morati regrutovati iz inostranstva. Ove su godine odobrene uvozne kvote od oko 15 hiljada radnika. Zbog niskih plata za srednje i više nivoa kadrova još uvijek nema dovoljno interesa, dok se niže linijske pozicije lakše upošljavaju. U svakom slučaju, problem tržišta rada u turizmu i hotelijerstvu Jadranske obale postaje ne samo operativni nego i strateški problem”, navodi Dragičević.
Ovaj problem, dodaje on, povezan je s useljavanjem i akulturacijom novopšridošlih, a kako je poznato ksenofobna priroda ljudi na obali, tome će biti značajno suprotstavljena.
“U tom smislu, globalizacija Jadrana u smislu hotelskog biznisa, neće biti moguća bez globalizacije, useljavanja kupaca nekretnina a izgleda i sve više bez globalizacije useljavanja radnika u ovom sektoru”, zaključio je Dragičević.
(Biznis.ba)
