„Ovo je najveći ekonomski rast od prvog kvartala 2022. godine“, rekao je Martin Bajželj iz Statističkog ureda Republike Slovenije (Surs) na konferenciji za novinare u Ljubljani, govoreći o međugodišnjem rastu u drugom kvartalu.
Domaća potrošnja porasla je za 5,9 posto u odnosu na drugi kvartal prošle godine. Tome su pozitivno doprinijeli i rast konačne potrošnje i rast bruto investicija.
Izdaci domaćinstava za konačnu potrošnju porasli su za 3,4 posto, što je više nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 2,8 posto, i najviše u posljednjih šest kvartala. Izdaci za kupovinu na domaćem tržištu porasli su u svim grupama proizvoda, a najviše kod trajnih dobara, za 10,1 posto.
Bruto investicije u fiksnu imovinu porasle su za 13,2 posto, što je isti rast kao i u prvom kvartalu. Rast su uglavnom podstakla ulaganja u zgrade i objekte, koja su porasla za 19 posto. Od toga su ulaganja u stambene zgrade porasla za 5,8 posto, a u ostale zgrade i objekte za 23,6 posto, prenosi SEEbiz.
Ulaganja u opremu i mašine porasla su sličnom stopom kao i u prethodnom kvartalu, odnosno za 10,1 posto. Od toga su ulaganja u transportnu opremu porasla za 14,7 posto, a ulaganja u ostalu opremu i mašine za 8,5 posto.
Izvoz roba i usluga porastao je za 6,4 posto, a uvoz za 7,6 posto.
„Povećanje izvoza i uvoza roba u drugom kvartalu ove godine tako je najveće od trećeg kvartala 2024. godine“, rekao je Bajželj.
Utjecaj vanjskotrgovinskog bilansa i dalje je bio negativan zbog bržeg rasta uvoza od izvoza. To je ekonomski rast umanjilo za 0,5 procentnih poena.
Ukupna dodana vrijednost porasla je za 4,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, najviše u građevinskom sektoru, za 15,9 posto.
„Dodana vrijednost u građevinarstvu raste relativno visokim stopama od drugog kvartala prošle godine, a u tom periodu građevinarstvo je najviše doprinijelo rastu bruto domaćeg proizvoda“, objasnio je Bajželj.
Osim građevinarstva, rast je ovaj put zabilježen i u drugim važnim sektorima. Značajan je bio u sektoru trgovine, saobraćaja i ugostiteljstva, gdje je iznosio 5,2 posto, a ovaj put i u prerađivačkoj industriji, s rastom od 4,3 posto.
Dodana vrijednost u sektoru trgovine, saobraćaja i ugostiteljstva bila je najveća u posljednje četiri godine, dok je u prerađivačkoj industriji bila najveća u posljednjih godinu i po.
U drugom kvartalu bilo je zaposleno 1,101 milion ljudi, odnosno 0,3 posto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći broj novih radnih mjesta otvoren je u stručnim, naučnim, tehničkim i drugim poslovnim djelatnostima te u djelatnostima uprave i odbrane, obrazovanja, zdravstva i socijalnog rada.
U prvoj polovini godine realni rast BDP-a iznosio je 4,1 posto.
Prema sezonski prilagođenim podacima, ekonomska aktivnost u drugom kvartalu ojačala je za 1,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je najveći kvartalni rast od trećeg kvartala 2021. godine, dok je na godišnjem nivou rast iznosio 4,8 posto.
U prva tri mjeseca godine rast je iznosio 1,1 posto na kvartalnom, odnosno 3,5 posto na godišnjem nivou, prema revidiranim podacima.
U periodu od januara do juna ostvareni BDP bio je za 4,1 posto veći nego u istom periodu prošle godine. To je znatno veća ekonomska dinamika od prognoza domaćih i stranih institucija za ovogodišnji ukupni rast slovenske ekonomije, koje se kreću oko dva posto.
Vrijednost izvedenih građevinskih radova u prvih šest mjeseci bila je za 23,6 posto veća nego u istom periodu prošle godine. Vrijednost radova na izgradnji inženjerskih objekata bila je za 30,6 posto veća, kod specijaliziranih građevinskih radova za 21,1 posto, a u zgradarstvu za 19,1 posto veća nego u prvoj polovini prošle godine.
U junu je vrijednost radova bila 0,4 posto niža nego u maju. Vrijednost radova u zgradarstvu smanjila se za 2,6 posto, kao i kod izgradnje inženjerskih objekata za 2,3 posto, dok je vrijednost specijaliziranih građevinskih radova porasla za 2,3 posto.
U odnosu na juni prošle godine, vrijednost građevinskih radova porasla je za 22,9 posto. U odnosu na prethodnu godinu, vrijednost svih vrsta radova je porasla: kod izgradnje inženjerskih objekata za 28,1 posto, specijaliziranih građevinskih radova za 21,2 posto i zgradarstva za 17,8 posto.
