Na to su ovih dana upozorili iz poslovnih krugova. Teško je stranom investitoru koji ima namjeru uložiti vlastiti novac u Hrvatsku objasniti zašto su procedure toliko spore. Jer, obično su njihova iskustva u nekim drugim državama daleko bolja.
Upozoravalo je na to svojevremeno i Udruženje Glas prduzetnika kao i brojni poslodavci, prvenstveno iz turističkog i građevinskog sektora gdje je manjak radne snage najizraženiji. Ali, umjesto da se stvar pokrene s mrtve tačke dobili su - još veći problem.
"Da bi se kompenzovao nedostatak radne snage, poslodavci se sve više oslanjaju na strane radnike. Ali, problem nastaje kada se izdavanje radne dozvole pretvori u dug i neizvjestan proces van propisanog roka. Iako bi Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) trebalo izdati radne dozvole u roku od 15 dana od primanja zahtjeva, često se procedura produžuje na tri ili više mjeseci, što dovodi do zastoja u zapošljavanju te neizvjesnosti za poslodavce i za radnike" ističu u UGP-u.
Neslužbeno se može saznati kako je "usko grlo" u policijskom Odjelu za strance koji jednostavno nema dovoljno ljudskih resursa kako bi ubrzao prespore procedure. Tako nije neobično da se dozvole boravka ili radne dozvole čekaju i do četiri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.
Uzrok ovog kašnjenja leži u administrativnom sistemu koji reguliše izdavanje radnih dozvola. Usprkos ukidanju kvota za zapošljavanje stranih državljana, sistem izdavanja radnih dozvola za državljane trećih zemalja ostaje spor i neefikasan, a upravo su ti državljani nosioci najviše izdanih radnih dozvola u Hrvatskoj. Prema procjenama, očekuje se da će ove godine biti izdano otprilike 180.000 produženih i novih dozvola, ali ovim tempom moguće je da će ta brojka biti znatno manja.
A šta pokazuje prošlogodišnja statistika?
Iako se najviše govori o Filipincima, Nepalcima i Pakistancima, oni nisu dobili najveći broj radnih dozvola. Naime, 38.236 radnih dozvola (22.17 odsto od ukupnog broja) izdano je državljanima BiH. Potom slijede državljani Srbije s 24.028 izdanih dozvola za boravak i rad (13.93 odsto).
Tek potom slijede Nepalci s 23.493 dozvole, Indijci s 15.627 dozvola, zatim Makedonci s 13.412 dozvola te Filipinci s 10.999 radnih dozvola. Manje od 10.000 radnih dozvola dobili su državljani samoproglašenog Kosova (9922 dozvole), Bangladeša (8749 dozvola), Turske (5067 dozvola) i Albanije (4244 dozvole), prenosi "SeeBiz".
