Evropska komisija je predstavila novi Plan rasta za Zapadni Balkan uključujući 6 milijardi eura bespovratne pomoći i kredita za ubrzanje socioekonomskog približavanja EU.
Sažetak donosimo u nastavku:
- Danas je Evropska komisija usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem donošenja nekih od koristi članstva regionu prije pristupanja, jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebnog socioekonomskog približavanja. Cilj je omogućiti partnerskim zemljama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija. U tu svrhu je predložen novi Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan vrijedan 6 milijardi eura za period od 2024-2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme.
Novi Plan rasta za Zapadni Balkan zasniva se na četiri stuba čiji je cilj:
- Jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Evropske unije, pod uslovom da se Zapadni Balkan uskladi sa pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istovremeno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem. Predlaže se sedam prioritetnih aktivnosti:
1. Slobodno kretanje roba;
2. Slobodno kretanje usluga i radnika;
3. Pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA);
4. Olakšavanje cestovnog prevoza;
5. Integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta;
6. Jedinstveno digitalno tržište;
7. Integracija u industrijske lance snabdijevanja.
- Jačanje ekonomske integracije u okviru Zapadnog Balkana putem zajedničkog regionalnog tržišta, na osnovu pravila i standarda EU-a, što bi potencijalno moglo dodati 10% njihovim ekonomijama;
- Ubrzanje temeljnih reformi, uključujući klaster temeljnih sektora, podržavajući put Zapadnog Balkana ka članstvu u EU, unapređujući održivi ekonomski rast privlačenjem stranih ulaganja i jačanjem regionalne stabilnosti;
- Povećanje finansijske pomoći za podršku reformama putem Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan za period od 2024-2027, što predstavlja prijedlog za novi instrument vrijedan 6 milijardi eura, naime, 2 milijarde eura bespovratne pomoći i 4 milijarde eura povoljnih kredita, pri čemu je isplata uslovljena time da partneri na Zapadnom Balkanu provedu određene socioekonomske i temeljne reforme.
Svaka se zemlja Zapadnog Balkana u Planu rasta poziva da pripremi Reformsku agendu temeljenu na postojećim preporukama, uključujući i one oz godišnjeg paketa proširenja i programa ekonomskih reformi (ERP). S Komisijom će se konsultovati po pitanju Reformske agende, koju na kraju procjenjuje i usvaja sama Komisija.
Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, je izjavila: „Sa današnjim usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan vrijednog 6 milijardi eura, približavamo privrede Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Plan rasta ima ogroman potencijal i mogao bi udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Svojom kombinacijom reformi i investicija, Plan će omogućiti Zapadnom Balkanu da ubrzo osjeti koristi u ključnim oblastima našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodan promet robe, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, pa sve do transporta, energije i jedinstvenog digitalnog tržišta.“
Sljedeći koraci
Evropski parlament i Vijeće trebaju razmotriti prijedlog za Instrument u okviru srednjoročne revizije višegodišnjeg finansijskog okvira. Nakon usvajanja, pozvat će se šest partnerskih zemalja Zapadnog Balkana da podnesu svoje pojedinačne reformske agende sa razrađenim socioekonomskim i fundamentalnim reformama koje će provesti kako bi potakle rast i približavanje u skladu sa Planom rasta u periodu 2024-2027. Kao neophodan preduslov, Srbija i Kosovo se trebaju na konstruktivan način angažovati u Dijalogu o normalizaciji odnosa uz posredovanje Evropske unije, odnosno visokog predstavnika.
(Biznis.ba)
