Nakon usporavanja u 2023., očekuje se umjereno ubrzanje ekonomskog rasta na zapadnom Balkanu na tri posto u 2024., u uslovima daljnjeg oporavka u glavnom trgovinskom partneru regiona Evropskoj uniji, dok bi niža inflacija trebalo da doprinese rastu raspoloživog dohotka i pruži podršku potrošnji - navedeno je u novom, danas objavljenom Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke.
Istaknuto je da će tempo rasta koji će region zabilježiti u 2024. biti brži nego u 2023., ali stopa rasta može biti niža za 0,1 posto od one koju je Svjetska banka prognozirala u prethodnom, aprilskom izdanju ovog izvještaja. Projekcija rasta za 2025. ostala je nepromijenjena i iznosi 3,5 posto.
Između zemalja ipak postoje razlike u brzini oporavka i povratka na nivoe ostvarivane prije pandemije. Rast je u Crnoj Gori i Albaniji u 2023. bio snažniji od očekivanog, čemu je između ostalog doprinijela uspješna turistička sezona, a u 2024. se može djelimično usporiti. Prema projekcijama, rast će se u 2024. ubrzati u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, kao i na Kosovu, pod uticajem povećanja potrošnje i investicija.
Direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Xiaoqing Yu izjavila je da su, uprkos višestrukim šokovima, zemlje zapadnog Balkana uspjele da zabilježe rast, otvore nova radna mjesta i smanje stepen siromaštva, što ukazuje na snažne osnovne ekonomske pokazatelje ovog regiona.
- Ohrabruje činjenica da zapadni Balkan nastavlja da ostvaruje napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija Zapadne Evrope. Međutim, konvergencija se odvija nejednakom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se oporavak konsolidovao i prerastao u održivi rast - zaključila je Xiaoqing.
U izvještaju je naglašeno da je, uprkos očekivanjima, tržište rada na zapadnom Balkanu nastavilo da jača u 2023. Prosječna stopa zaposlenosti u regionu dostigla je novu istorijski najvišu vrijednost od skoro 48 posto, a od sredine 2022. do sredine 2023. otvoreno je 103.000 novih radnih mjesta.
Napredak je bio najsnažniji u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Istovremeno, nedostatak radne snage i dalje je među najznačajnijim problemima koje navode privrednici na zapadnom Balkanu. Uprkos nedavnim pomacima registrovanim u godinama nakon pandemije, učešće u radnoj snazi još uvijek je nisko, što, uz dubok rodni jaz, otežava dalje smanjenje siromaštva.
Potcrtano je da region mora ne samo da otkloni prepreke za veće učešće u radnoj snazi, već i da ubrza ekonomsku konvergenciju sa naprednijim ekonomijama Evrope, navodi se u izvještaju. Osim tih napora, potrebni su i brža zelena tranzicija i veći obim ulaganja u povećanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog i u poljoprivredi.
Natasha Rovo, viša ekonomistica Svjetske banke i jedan od autora izvještaja, rekla je da je poljoprivreda jedan od sektora na koji najznačajnije utiču suše, skraćivanje godišnjih doba i nepredvidivost obrazaca vremenskih prilika.
- Ako zaštite poljoprivredu od prirodnih rizika i učine je otpornijom, ekonomije zapadnog Balkana mogle bi da nastave da povećavaju produktivnost poljoprivrede uprkos nepovoljnom uticaju klimatskih promjena i budu u stanju da održivo proizvode više kvalitetne hrane za domaće potrebe, ali i za izvoz, između ostalog i u EU - dodala je Rovo.
Poručila je da je za to potrebno unapređenje javnih politika i ulaganja kako bi se potaklo što šire usvajanje klimatski pametnih tehnologija i praksi među poljoprivrednicima, uz podršku snažnijih javnih institucija koje su od presudnog značaja za održivi rast poljoprivrede.
Iako se poljoprivredni sektor u regionu smanjuje, Svjetska banka tvrdi da je i dalje veoma relevantan: primjera radi, u ovih šest zemalja u poljoprivredi je zaposleno između sedam i 35 posto stanovnika.
Ozelenjavanje poljoprivrede stoga nudi priliku za podizanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti tog sektora, i to putem svrsishodnijeg korištenja dostupnih javnih sredstava, znanja i inovacija, saopćeno je iz Svjetske banke.
(Biznis.ba / FENA)
