Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica dosegnule nove najviše razine u povijesti jer se ulagači nadaju da će se s ubrzanjem cijepljenja protiv Covid-19 u svijetu ubrzati i oporavak gospodarstava.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6.30 sati u plusu 0,4 posto i dosegnuo novu najvišu razinu od kada postoji.
Pritom je japanski Nikkei indeks porastao 1,6 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji i Južnoj Koreji ojačale između 0,7 i 1,5 posto.
Zbog lunarne nove godine, na kineskim tržištima neće se raditi do 17. veljače.
Japanski Nikkei indeks probio se jutros, prvi put nakon 30 godina, iznad razine od 30.000 bodova, unatoč usporavanju oporavka gospodarstva od koronakrize.
Jutros je, naime, objavljeno da je treće po veličini svjetsko gospodarstvo u posljednjem lanjskom kvartalu poraslo 12,7 posto po anualiziranoj stopi, koja pokazuje koliko bi BDP porastao u godinu dana (četiri tromjesečja) kada bi u svakom tromjesečju rastao po istoj stopi po kojoj se povećao u tom tromjesečju u usporedbi s prethodnim.
To je drugo tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo poraslo, i to više od očekivanja analitičara, koji su u prosjeku procjenjivali da je BDP porastao 9,5 posto.
No, to je sporiji rast u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je BDP skočio za 22,7 posto po anualiziranoj stopi.
Unatoč snažnom rastu u posljednja dva lanjska tromjesečja, u cijeloj prošloj godini japansko je gospodarstvo zbog izbijanja pandemije koronavirusa palo 4,8 posto, što je prvi godišnji pad BDP-a od 2009.
Podršku tržištima, pak, pružaju novi rekordni dosezi burzovnih indeksa na Wall Streetu u petak, koji već tjednima rastu zahvaljujući nadi ulagača da će američki Kongres uskoro prihvatiti prijedlog predsjednika Joea Bidena o dodatnom paketu fiskalnih poticaja gospodarstvu vrijednom 1.900 milijardi dolara.
Republikanski zastupnici u Kongresu protive se još jednom izdašnom paketu poticaja jer bi to dodatno povećalo proračunski deficit i javni dug, no demokrati imaju prevagu u oba doma parlamenta, pa ulagači vjeruju da će većina Bidenovih prijedloga dobiti zeleno svjetlo.
Novi paket poticajnih mjera trebao bi ubrzati oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva od koronakrize i pomoći milijunima Amerikanaca koji su zbog izbijanja pandemije koronavirusa ostali bez posla.
Ulagače su ohrabrile i vijesti o napretku u distribuciji cjepiva protiv Covid-19, kao i padu broja novozaraženih, pa se nadaju skorašnjoj normalizaciji društvenog i gospodarskog života.
Premda nema novih suštinskih vijesti koje bi potaknule tržišta, cijene dionica posljednjih tjedana rastu jer se očekuje jačanje inflacije, s obzirom da vlasti širom svijeta nastavljaju s pojačanom potrošnjom, dok će središnje banke voditi politiku jeftinog novca sve dok ne budu sigurne da se gospodarstvo oporavilo od koronakrize.
Riječju, i dalje se, kažu analitičari, trguje na temelju reflacije, odnosno niza mjera ekonomske politike kojima se povećava ponuda novca i potiče blaga inflacija kako bi se oživjele gospodarske aktivnosti.
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta jutros blago pala.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 90,42 boda, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 90,45 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao sa 104,93 na 105,01 jen.
No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,2125 dolara, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosila 1,2118 dolara.
Cijene su nafte, pak, nastavile rasti, nakon što su prošloga tjedna skočile oko 5 posto i dosegnule najviše razine od siječnja prošle godine.
Jutros je cijena barela na američkom tržištu skočila daljnjih 2,25 posto, na 60,80 dolara, a na londonskom tržištu 1,8 posto, na 63,55 dolara.
Rast cijena zahvaljuje se nadi ulagača da će se s ubrzanjem oporavka svjetskog gospodarstva od koronakrize ubrzati i oporavak potražnje za 'crnim zlatom'.
Biznis.ba / FENA
