Dugoočekivana tužba dolazi nakon godina optužbi kritičara da je Apple oštetio konkurenciju sa restriktivnim uslovima App Store-a, visokim naknadama i svojim "zidom od vrta" pristupom hardveru i softveru, u kojem Apple tijesno kontrolira kako treće strane tehnološke kompanije mogu interaktovati sa proizvodima i uslugama ovog tehnološkog diva.
Na primjer, Apple omogućava korisnicima iPhone-a da bez problema šalju visokokvalitetne fotografije i videozapise jedni drugima, ali multimedijalne poruke ka Android telefonima su sporije i zrnaste. Kompanija je krajem prošle godine popustila i pristala poboljšati standard kvalitete koji koristi za interakciju sa Android telefonima putem tekstualnih poruka - ali i dalje održava te poruke u zelenim balonima, stvarajući vrstu klasne podjele, tvrde kritičari.
Kompanija takođe daje svojim proizvodima sposobnost pristupa određenim dijelovima svoje hardverske opreme koje ona ograničava drugim kompanijama. To omogućava gotovo magično iskustvo za interakciju iPhone-a sa AirTag-ovima, dok su proizvodi konkurenata daleko ograničeniji u svojim mogućnostima.
Ove godine, evropska regulativa prisilila je Apple da omogući drugim kompanijama pristup hardverskom čipu za tap-to-pay na iPhone-u, omogućavajući tako kreiranje konkurentnih digitalnih novčanika. Ali ove su se regulative ograničile na Evropsku uniju.
I Apple održava visoku proviziju od 30% na većinu prodaje putem svog App Store-a - česta je pritužba kompanija koje pokušavaju prodati pretplate, tvrdeći da Appleov ogroman udio na tržištu pametnih telefona prisiljava njih da plaćaju što smatraju nepotrebno visokom provizijom.
Apple je godinama odbacivao pravne izazove i kritike koje tvrde da su njegove prakse antikonkurentne. Njegov izvanredan ugled među potrošačima i disciplinovana javna i pravna strategija odražavaju preciznost s kojom Apple proizvodi i nadgleda svoje proizvode.
Ali očekuje se da će revolucionarna tužba Ministarstva pravde izazvati širok spektar Appleovih praksi.
Slučaj predstavlja najnoviji napor administracije Bidena da drži velike tehnološke gigante odgovornim prema američkom antimonopolskom zakonu. Apple je jedina velika tehnološka kompanija koju federalna vlada još nije tužila zbog navodnih antimonopolskih kršenja.
Apple je imenovan u obimnom izvještaju Predstavničkog doma 2020. godine koji je utvrdio da proizvođač iPhone-a, zajedno sa Meta, Google-om i Amazonom, drže "monopolsku moć".
Pravna akcija mogla bi uticati na cijenu dionica Applea koja trenutno vrijedi skoro 3 biliona dolara i mogla bi prisiliti promjene u politikama, poslovnim strategijama, proizvodima i aplikacijama od strane tehnološkog giganta. Čak ni rasprodaja nekih sredstava nije isključena za Apple, tehnološku kompaniju koju je osnovao Steve Jobs sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Dionice Applea (AAPL) pale su za manje od 1% u četvrtak. Tužba je bila široko očekivana.
Pored dva tekuća antimonopolska slučaja protiv Google-a, tužba Ministarstva pravde protiv Applea vjerovatno će postati simbol predanosti administracije Bidena konkurenciji i snižavanju cijena. To će takođe biti test koliko daleko sudovi su voljni ići u primjeni decenijama starog antimonopolskog zakona na modernu digitalnu ekonomiju.
