Na svjetskim tržištima cijene nafte su prošle sedmice porasle, nakon gotovo jednomjesečnog pada, ali trgovalo se nesigurno zbog usporavanja rasta zapadnih ekonomija, što će oslabiti potražnju za "crnim zlatom".
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 1.9 odsto - na 75.58 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2.3 posto - na 71.69 dolara, prenosi "Hina".
Polovinom sedmice cijene su rasle zahvaljujući vijestima da bi u narednih nekoliko dana demokrate i republikanci u SAD-a mogli postići dogovor o povećanju državnog zaduživanja, pa bi Kongres iduće sedmice mogao podržati taj dogovor. Ali, to se do petka ipak nije dogodilo, pa su toga dana cijene nafte izgubile dio prethodnih dobitaka. Ako se do 1. juna u Kongresu ne postigne dogovor, savezne vlasti neće moći finansirati rad dijela državnih institucija.
S druge strane, cijene podržava nada trgovaca da će se zbog ubrzanja oporavka ekonomije potražnja u Kini povećavati do kraja godine. To bi trebalo nadoknaditi slabost potražnje zbog usporavanja rasta zapadnih ekonomija.
Ali, pitanje je koliko će se usporiti rast zapadnih ekonomija i hoće li se izbjeći recesija, s obzirom da će zbog visoke inflacije centralne banke zapadnih zemalja vjerovatno nastaviti s povećanjem kamata.
Tako je prošle sedmice nekoliko zvaničnika američke centralne banke poručilo da inflacija ne popušta dovoljno brzo i da je moguće dalje podizanje kamatnih stopa.
"Mogućnost dodatnog povećanja kamatnih stopa u SAD-u potpiruje strah od slabije potražnje", pišu analitičari Nacionalne australijske banke u osvrtu na situaciju na tržištima.
Uprkos prošlosemdičnom rastu, cijene su nafte i dalje u znatnom minusu od početka godine - više od 10 odsto, prenosi "AlJazeera".
(Biznis.ba)
